evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac 3. REZULTATI KVALITATIVNOG DIJELA ISTRAŽIVANJA Rezultati kvalitativnog dijela istraživanja su dobijeni grupnim i individualnim intervjuima sa šest grupa ispitanika/ispitanica: nastavnicima/nastavnicama osnovnih i srednjih škola, direktorima/direktoricama osnovnih i srednjih škola, roditeljima osnovnoškolaca, nadzornicima/nadzornicama i zapošljenima u CIS. Jedan dio pitanja je zajednički za sve grupe ispitanika/ispitanica i on se odnosi na opštu ocjenu reforme, ocjenu različitih aspekata nastave (proces učenja i poučavanja, nastavni programi, udžbenici, nastavničke kompetencije) i ocjenu centralnih institucija sistema, posebno u aspektu osiguravanja i unapređivanja kvaliteta. Manji dio pitanja se razlikuje i zavisi od specifičnog položaja ispitanika/ispitanica unutar obrazovnog sistema. 3.1 OCJENA REFORME OBRAZOVANJA IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA/NASTAVNICA OSNOVNIH ŠKOLA U CRNOJ GORI – GRUPNI INTERVJU UVOD U izvještaju je sumirano 5 fokus grupa koje su organizovane s nastavnicima/nastavnicama osnovnih škola u Crnoj Gori. Prilikom izbora škola vodilo se računa o regionalnoj distribuciji, tako da su uključene škole iz Bara, Pljevalja, Podgorice i Nikšića. OCJENA REFORME Nastavnici/nastavnice osnovnih škola su veoma različito komentarisali domete dosadašnje reforme. U nastavku ćemo sumirati prvo pozitivne, a zatim negativne komentare: Reforma je generalno dobra (Jedan od ispitanica je svoj stav opisala na ovaj način: „Uz sve druge stvari koje su se pokazale kao loše, a to su greške u nastavnom planu i udžbeniku, koje smo stalno pokušavali da prezentujemo ljudima koji treba da čuju, ja sam zadovoljna i sviđa mi se“. U drugoj fokus grupi se mogao čuti i još elaboriraniji stav: „Sa reformom se počelo 2004. godine, djeca sada polaze u školu sa 6 godina i u „Reforma je došla u pravo njoj su 9 razreda. Prvi put se javljaju izborni vrijeme, udžbenici su bolji nego predmeti i to pozdravljam. Učenici sami biraju predmete, vrši se informatičko opismenjavanje, u tradicionalnoj školi, i vizuelno povećano je učenje stranih jezika, i osmišljavanje samih programa u 20% slobodnih programskih i sadržajno“ aktivnosti“). Udžbenici su bolji i kvalitetniji („Reforma je došla u pravo vrijeme, udžbenici su bolji nego u tradicionalnoj školi – i vizuelno i sadržajno“). Bolja priprema za čas (Naime, nastavnici/nastavnice primjećuju da su časovi mnogo bolje spremljeni i utemeljeniji: „mnogo više vremena sad ide za pripremanje nastave i za naredni dan se mora pripremiti čas, jer sve je povezano, ništa nije odvojeno“). Novi sistem obrazovanja podstiče razvoj mišljenja („Veća je misaonost učenika“) S druge strane, bilo je i dosta negativnih reakcija i komentara. U narednom dijelu ćemo sumirati one koji se odnose uopšte na reformu i nastavni proces: Broj učenika/učenica je veći nego što je to prihvatljivo za novi sistem obrazovanja (nastavnici/nastavnice su naveli veliki broj primjera: „Sad se broj popeo sa minimalnih 26 na maksimalnih 33 učenika.“ Druga ispitanica objašnjava svoju situaciju: „Ja sam prošle godine bila u veoma maloj učionici sa 2 reda i djeca su kao u vagonu. Insistira se na grupnom radu, koji ja 96
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac mogu teoretski da odradim, ali nemoguće je to ispoštovati u takvim uslovima“. Slične reakcije bile su: „Brojnost odjeljenja je problem“, ili „Čak i biblioteku koristimo kao učionicu u prijepodnevnoj nastavi“). Administracija je značajno povećana (veliki broj nastavnika/nastavnica je pomenuo u nekom obliku opterećenost administracijom: „Mi se u aktivu trudimo da zajednički ocjenjujemo ciljeve, ali ne mogu sebe toliko opteretiti. Kad bih razmišljala o ocjenjivanju, ja bih cio dan bila samo time opterećena. Stvorim opštu sliku i to je to.“ ili „Dopada mi se opisno ocjenjivanje, ali sada problem stvara previše administracije“. Primjer je i: „Međutim, ja mislim da je nepotrebno toliko pisanje... matična knjiga, nova knjižica i registar za svaki od tri ciklusa, pa onda ocjenjivanje na kraju svakog tromjesečja, i da ne nabrajam dalje (...). Papirologija je značajno povećana u ovoj reformi“. Nedostatak koordinacije i informacija s centralnog nivoa (veliki broj nastavnika/nastavnica koji su učestvovali u razgovorima se osjeća usamljeno u reformi. Tako oni kažu: „Niko nam nikada nije pomogao. Toliko kolega, uključujući mene, došlo je na sastanak u Zavod za školstvo, a ljudi koji su nas pozvali nijesu htjeli da pruže nikakvu informaciju jer ne znaju da nam objasne“. Drugi ispitanik je objasnio: „U Zavodu smo dobili najmanje pomoći, a mnogo nam je trebala“, a ispitanica je ispričala svoj slučaj: „Koleginica iz druge škole uzela je moj plan i uvidjela da su „Žena koja je jedne godine držala potpuno različiti, a paradoks je da njoj isti nadzornik kaže kao i meni da je sve savršeno i da seminar, sljedeće godine kada baš to odgovara reformi“. smo imali neki drugi seminar nije Nezadovoljstvo kvalitetom obuka. (Nastavnici/nastavnice nijesu prezadovoljni htjela da odgovara na pitanja u kvalitetom ponuđenih obuka. Bilo je veoma eksplicitnih izjava nezadovoljstva, kao npr: vezi sa prethodnim seminarom, uz „Malo se radi na profesionalnoj obuci komentar – znate li vi kad je to nastavnika/nastavnica i treba provjeriti ko drži seminare, jer su to možda ljudi koji su nestručni, bilo, baš davno, ja više nemam koji ne znaju školski sistem“. Još konkretnija je bila druga ispitanica, koja kaže: „Seminari koje veze s tim, radite kako hoćete“ sam čak i ja držala su smiješni, jer ovaj težak proces ne može da se objasni lako“. No, ima još reakcija: „Trinaest godina radim kao učiteljica i svake godine idem na seminar, ali ne možemo da sprovedemo ni polovinu onoga što smo čuli. Bez uslova u školi potpuno je nemoguće išta uraditi“, ili „Mislim da nijesu bili edukovani predavači, a oni nam drže seminar“. Na kraju, u jednoj fokus grupi se čuo i ovaj primjer: „Žena koja je jedne godine držala seminar, sljedeće godine kada smo imali neki drugi seminar nije htjela da odgovara na pitanja u vezi sa prethodnim seminarom, uz komentar – znate li vi kad je to bilo, baš davno, ja više nemam veze s tim, radite kako hoćete“. Loša povezanost među predmetima i programima. Nastavnici/nastavnice se žale na propuste u povezanosti između tematskih cjelina: „U IV razredu imamo objašnjavanje sistema centralnog grijanja koji je nemoguće objasniti i uprostiti jer je vezan i za fiziku“, ili „Meni je smetalo što je u IV razredu ogroman raskorak u znanju, tj. nije pravljena vertikalna korelacija iz matematika. Najteži zadatak u III razredu i najlakši zadatak u IV razredu su toliko različiti i ovaj u IV je toliko teži da ja prosto nijesam mogla da povjerujem“. Još jedan primjer bi bio: „Na primjer, dešavalo se da u okviru jedne lekcije djeca mogu da urade prva 3 zadatka, a da 4. ne mogu jer se u njemu javljaju korijeni, a oni se obrađuju tek u nekoj od lekcija kasnije.“ Nezadovoljstvo učilima. Nastavnici/nastavnice su ispričali i niz primjera iz koji se vidi da ima problema i s učilima: „Nekad im kažemo da izdvoje riječi koje označavaju osobinu, a ne kažemo 97
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 51 and 52: Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54: Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 65 and 66: Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 87 and 88: Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 91 and 92: 2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 95: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 129 and 130: Kada su u pitanju institucije koje
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?