evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Učiteljica Direktori/direktorice su veoma zadovoljni novim konceptom osnovne škole, ali svi ističu potrebu za dodatnim finansijskim ulaganjima u škole, naglašavajući da mnoga reformska rješenja ne mogu zaživjeti u cjelosti ukoliko nemaju prostornih, materijalnih i tehničkih kapaciteta. Školske zgrade su stare, namještaj dotrajao, a didaktičkog materijala i dostignuća moderne tehnike i tehnologije gotovo da i nema. Ističu i pogrešna tumačenja i predrasude roditelja i prosvjetnog kadra povodom određenih reformskih rješenja u prvim godinama reforme. Roditelji i prosvjetni radnici su imali primjedbe na rani polazak u školu, opisno ocjenjivanje, pojedine udžbenike, preveliko „administriranje“ i sl. Sve se to u najvećoj mjeri prevazišlo. Kada smo upisivali djecu, sjećam se da 23 roditelja nijesu te školske godine htjeli upisati svoju djecu, bez obzira na naše molbe, objašnjenja, čak i prijetnje da će snositi zakonske posljedice. Oni nijesu bili upisani. 90 upisanih te godine po novom modelu su vrlo zadovoljni. Ovih 23 smo uz dozvolu MPiN upisali po starom programu i oni su napravili administrativni prelazak iz IV u VI i kasnije nije bilo problema. Direktor Direktori/direktorice smatraju da su prihvatili novi koncept jer im je, na obukama za direktore/direktorice, pruženo puno informacija i da su reformu shvatili kao „izazov“. Trudila sam se da se upoznam bolje sa tim konceptom, a, naravno, dešavalo se da nailazimo na neku poteškoću, ali smo to rješavali u hodu, tako da nijesam imala nekih pretjeranih nedoumica i poteškoća oko toga, jer zaista sam to prihvatila onako, kako bi rekli, „otvorenog srca“… jer smatram da sve što se radi, sve što je reformsk,o mora da prođe kroz jedan proces da bi se dokazalo da je dobro. Direktorica 2.3 OBRAZOVNO-VASPITNA ULOGA OSNOVNE ŠKOLE Škola treba da ima i obrazovnu i vaspitnu ulogu. Učesnike istraživanja smo pitali da li nova škola ima podjednako zastupljenu i obrazovnu i vaspitnu ulogu, ili je, kako se sporadično, posebno u medijima čuje, ozbiljno ugrožena vaspitna uloga škole. Roditelji smatraju da škola treba da zauzme strožiji stav prema učenicima/učenicama, da rigoroznije kažnjava pojedine prestupe. Batina je iz raja izašla! Roditelj Neki misle drugačije: Škola je u potpunosti ispunila sve obrazovne i vaspitne zadatke. Mislim da djeca u školi stiču odlično i vaspitanje i obrazovanje. Roditelj Problem (ne)discipline nije karakterističan za niže nivoe obrazovanja. Učiteljica kaže: 238
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Ne bih se složila da ima nediscipline, već da ima samo slobode. Klasična škola – u potiljak, nemaš pravo da kažeš što misliš – kao vojska. Vidim to kao slobodu i smatram da sam dobar slušalac i ako je nešto za priču, dozvoliću. Učiteljica Škole i nastavnici/nastavnice moraju graditi autoritet. Na autoritetu počiva disciplina u školi. Danas je, po mišljenju svih ispitanika/ispitanica, autoritet prosvjetnog radnika poljuljan, njegova uloga u društvu marginalizovana. Ako prvi pretpostavljeni autoritet pored biološkog, porodičnog - srušite, a to je učitelj, cijelog života dijete će imati frustracije. Roditelj 2.4 INKLUZIJA Reforma obrazovanja u Crnoj Gori je donijela novinu koja se tiče uključivanja sve djece u obrazovni process. Djeca koja su u inkluziji tako postaju korisni članovi društva, stiču znanja i vještine koja će moći da upotrijebe u životu i na taj način oni, njihovi roditelji i nastavnici/nastavnice mogu da sagledaju šta ta djeca mogu, a ne šta ne mogu. Koristi od uključivanja djece sa smetnjama u razvoju u redovan obrazovni proces ima mnoge benefite za tzv. tipičnu djecu. Ona usvajaju socijalne odnose i vještine komuniciranja, povećava se motivacija i interes za učenje, uče o različitostima i poštuju ih, dok se roditelji djece sa smetnjama u razvoju osjećaju manje izolovano, uključeni su, imaju vremena za sebe, manje brinu, a vaspitači i drugi nastavni kadar uče i razvijaju čitav spektar stilova učenja. Lokalna zajednica i društvo dobijaju korisne članove društva. U praksi još uvijek je mali broj djece sa smetnjama u razvoju koja se uključuju u redovan obrazovni proces. Nažalost, često ta djeca bivaju upisana u specijalizovane ustanove, ili skrivana od očiju javnosti zbog obilja predrasuda koje još uvijek postoje u našem društvu. Rijetko roditelji misle da dijete sa smetnjama u razvoju ometa napredak njihove djece, da opada kvalitet nastave, i odbijaju da njihovo dijete bude u istom odjeljenju. Obično roditelji zagovaraju princip inkluzivnosti, i smatramo da je inkluzivnost, kao princip, bolje afirmisan od svih drugih principa koje je reforma donijela. Radi se sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola ima 4 djece u inkluziji. Moj sin uči sa jednim dječakom koji ima Daunov sindrom. Jako se lijepo slažu, druže, pomažu mu...Mislim da škola može izaći u susret njihovim potrebama. Roditelj Roditelji uočavaju prednosti koje donosi inkluzija. Moje dijete je išlo u taj razred gdje je bila djevojčica sa posebnim potrebama. Prijatno su nas iznenadila djeca koja su učila sa njom. Oni su skupili neke svoje novce, pa su joj kupili simboličan poklon, kad su se raspustili. Djeca su uz nju rasla. Humaniji su i bolji, a i ta djevojčica je napredovala. Roditelj Škole nemaju odgovarajuće infrastrukturne preduslove za obrazovanje djece sa posebnim potrebama, kaže većina roditelja, ali i nastavnika/nastavnica i direktora/direktoriica. Problem predstavljaju arhitektonske barijere, nepostojanje liftova i rampi, specifičnih sanitarnih prostorija, didaktičkog materijala i dostignuća savremene tehnike i tehnologije. Ipak, svi se slažu da je kadar u školama obučen 239
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Kada su u pitanju institucije koje
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 193 and 194: 8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 231 and 232: PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 237: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?