evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Pored preopterećenosti, sagovornici/sagovornice smatraju da su problematični i izborni predmeti. Naime, oni kažu da „nijesu dobro koncipirani i da smo došli do situacije da ih ima previše“, a da se istovremeno 20% otvorenog kurikuluma ne sprovodi. Ispitanici/ispitanice smatraju da bi u budućim promjenama valjalo insistirati na primjenjivim praktičnim znanjima i dobrim primjerima. NASTAVNI PROCES U narednom dijelu ispitanicima/ispitanicama je postavljeno pitanje da identifikuju najveće probleme u nastavnom procesu. Oni su istakli sljedeće: U nekim odjeljenjima nema interaktivne nastave, i rad je i dalje frontalan. Veliki broj nastavnika/nastavnica nije informisan u vezi sa sadržajem programa, kao i načinom korišćenja udžbenika. Udžbenici bi trebalo da budu bolji u metodološkom i sadržajnom smislu. Testiranja, posebno djece sa posebnim potrebama, su oblast kojoj se nije prišlo dovoljno ozbiljno i sistemski. Predmetni programi su preopterećeni, zbog čega su udžbenici natrpani informacijama. Ovo utiče na rad u učionici i dovodi do situacije u kojoj djeca uče napamet. UDŽBENICI Ispitanici/ispitanice prije svega pozitivno ocjenjuju činjenicu da Crna Gora prvi put ima dominantno svoju produkciju udžbenika. Sa druge strane, ispitanici/ispitanice su iznijeli niz kritika na račun toga kako su novi udžbenici kreirani. Neke od kritika su već pomenute u izvještaju, a ovdje ćemo izdvojiti najvažnije. Jedan od ispitanika smatra da udžbenici nijesu didaktički dobro osmišljeni i organizovani: „Daću jedan primjer: didaktička aparatura podrazumijeva postavljanje pitanja. U „Daću jedan primjer: didaktička aparatura podrazumijeva postavljanje pitanja. U didaktici je poznato 12 vrsta pitanja, od pitanja tipa 'ko je ovo pisao', do krajnje kreativnog pitanja. U našim udžbenicima toga uopšte nema. Tamo je autor postavljao pitanja kako su mu padala na pamet, a čak ima pitanja na koja ni nastavnici ni profesori ne znaju odgovor.“ didaktici je poznato 12 vrsta pitanja, od pitanja tipa 'ko je ovo pisao', do krajnje kreativnog pitanja. U našim udžbenicima toga uopšte nema. Tamo je autor postavljao pitanja kako su mu padala na pamet, a čak ima pitanja na koja ni nastavnici ni profesori ne znaju odgovor.“ Isti ispitanik smatra da suviše toga zavisi od kreativnosti i raspoloženja nastavnika/nastavnica. Ponovljene su brojne kritike na račun transparentnosti pisanja udžbenika i nespremnosti na kritički dijalog o napisanom: „Što se tiče pripreme udžbenika, mislim da mora da bude mnogo veće transparentnost i u pripremi i u izradi i u ocjenjivanju udžbenika. Ovako raditi udžbenike pod velom tajne nije dobro. Ja ne znam zašto nekome smeta da se upozna sa mišljenjem recenzenta. Zašto nekome smeta da mu bude ocijenjen udžbenik.“ Pitanje recenzije udžbenika su problematizovali i drugi učesnici razgovora. Oni kažu da udžbenici nijesu prošli stručnu analizu, iako je ona formalno pokrivena imenima i prezimenima. 158
Jedna od učesnica je ipak reagovala i tražila da se problem ne generalizuje: „Kada su u pitanju recenzentske komisije, tu je priča različita. Ima ljudi koji pošteno urade svoj posao, a neki drugi to ne urade kako valja, bez obzira na to da li su praktičari ili sa univerziteta. Na sastanku komisije vidite da neki nijesu ni pročitali udžbenik do kraja, dok drugi zaista ozbiljno to uradi. Imali smo jako stručne ljude, i pedagoški i sadržajno, i imali smo sugestije koje su sa oba aspekta bile utemeljene.“ Miloš Bešić, Tomislav Reškovac „Naime, pitanja ili zadaci ili ajtemi koji se rade u Ispitnom centru pravljeni su u principu na osnovu udžbenika. Nastavnik zna da će na kraju krajeva njegovom učeniku doći pitanje iz udžbenika, zbog čega mnogo njih jednostavno prođe sve.“ Na ponavljanje problema da nastavnici/nastavnice ne koriste udžbenik kao pomagalo već ga se slijepo drže od početka do kraja, na taj način mimo ciljeva reforme opterećujući đake, reagovala je jedna od sagovornica objasnivši da je u pitanju problem tehničke prirode na koji se nije računalo: „Postoji skriveni tehnički problem. Komisije su napravile program sa jasnom slikom koncepta i cilja. Onda su autori to predočili u udžbenik onako kako su to shvatili. Nastavnicima je rečeno da se drže programa, a da im udžbenici budu pomoćno sredstvo, ili jedno od pomoćnih sredstava. Zbog ocjenjivanja udžbenik je ostao glavno sredstvo. A desila se još jedna stvar koja je to zacementirala. Naime, pitanja ili zadaci ili ajtemi koji se rade u Ispitnom centru pravljeni su u principu na osnovu udžbenika. Nastavnik zna da će na kraju krajeva njegovom učeniku doći pitanje iz udžbenika, zbog čega mnogo njih jednostavno prođe sve.“ KOMPETENCIJE NASTAVNIKA I NASTAVNICA U više navrata tokom razgovora kroz druge teme učesnici fokus grupe su kritikovali rad nastavnika/nastavnica. Za neke primjedbe koje su naveli smatraju da nastavnici/nastavnici imaju validno opravdanje dok je u nekim drugim situacijama njihov pristup radu neprihvatljiv. Kao primjer za ovo prvo može da posluži opravdanje da nastavnici/nastavnice prolaze cijeli udžbenik, ne praveći selekciju, jer znaju da će pitanja na testiranjima biti iz udžbenika pa žele da što bolje spreme đaka. Primjer za ovo drugo je insistiranje na frontalnom pristupu nastavi i bježanje od reforme jer ona zahtijeva dodatni napor i angažman u pripremi. Ispitanici/ispitanice su saglasni da su nastavnici/nastavnice nedovoljno pripremljeni. Smatraju da je reforma nastupila suviše brzo te da nijesu svi mogli biti kvalitetno obučeni za tako kratko vrijeme: „Da je koncept reforme zaista odličan, ali da neke stvari nijesu ispale onako kako je trebalo zato što su ljudi za dvije godine dobili nove programe i previše je bilo novina za njih. Mislim da i u bogatijim i uređenijim sistemima priprema traje mnogo duže. Mislim da su Slovenci desetak godina pripremali svoje ljude, a mi smo dvije godine ostavili na to. Tu je trebalo više vremena ostaviti za bolju pripremu“. Jedna od sagovornica je kritikovala način obuke nastavnika/nastavnica na visokoobrazovnim institucijama: „Mislim da je inicijalno obrazovanje problem u dijelu koji se odnosi na nedovoljnu metodičku pripremljenost nastavnika. Imamo potpuno apsurdnu situaciju da nastavnike, sa bilo kojih fakulteta da su, da završe ove godine, obave pripravnički staž, a onda ih mi obučavamo. Vi, dakle, obučavate ljude koji su tek završili fakultet, i upućujete ih u metode savremene nastave za koje oni nijesu ni čuli na fakultetu. Druga je priča sa nastavnicima koji su već duže u nastavi i potrebno ih je uputiti u nove metode i nove programe, i vi ih morate obučiti. Ali kada izađu mladi ljudi sa fakulteta, a rade na tradicionalan način, to je već ozbiljan problem.“ Ovo pitanje visokog obrazovanja je i ranije pominjano u razgovoru. Jedan od ispitanika je već na početku fokus grupe rekao: „Nijesam zadovoljan načinom na koji radi učiteljski fakultet, a posebno prirodno-matematičke grupe. Nastavnici izlaze sa nedovoljnim bazičnim znanjem i prave krupne materijalne greške.“ 159
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 129 and 130: Kada su u pitanju institucije koje
Page 157: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 193 and 194: 8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?