evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Jedna od primjedbi odnosila se na usavršavanje samih trenera koji su tu da prenesu znanja nastavnicima/nastavnicama: „Mislim da nije dovoljno izdefinisan, isfiltriran proces proizvodnje nas samih koji smo treneri. Da ima makar nekoliko mehanizama, kriterijuma da neko bude trener. Ponekad dolazi do prebrze proizvodnje trenera, što za nas nijesu definisane neke kompeticije koje su stvarno dokazive.“ MEHANIZMI OSIGURANJA I UNAPREĐIVANJA KVALITETA OBRAZOVANJA O pitanjima koja su se odnosila na mehanizme kvaliteta nastave na nivou sistema i škola ispitanici/ispitanice su uglavnom odgovarali zajedno. Odgovore ćemo podijeliti na one koji se odnose na interne mehanizme i one koji se odnose na eksterne mehanizme. 1. Interni mehanizmi. Većina ispitanika/ispitanica smatra da je samoevaluacija samo formalno zaživjela. Osnovne primjedbe se odnose na to da se samoevaluacija sprovodi bez efekta, tj. da nakon nje nema adekvatne reakcije pa je škole ne prepoznaju kao dovoljno važnu. Jedan od ispitanika kaže tako „Nažalost, samoevaluacija kod nas nije zaživjela, a male su šanse i da zaživi. Prvo, zbog centralističkog sistema koji je sada na snazi. Dok god ministar bude postavljao direktore, samoevaluacija ne može zaživjeti jer direktori ne žele da preuzmu odgovornost. Oni znaju da ih ministar postavlja i nije ih briga za kvalitet u školi.“ Ispitanici/ispitanice smatraju da se škole nijesu najbolje snašle u samoevaluaciji. Jedan od primjera je bio izrazito slikovit: „Meni se žale nastavnici kako oni djeci ne daju da prepisuju na testiranju, a da im u drugim školama šapću. A da poštujemo ideju koja je bila, da to budu samo naši rezultati, pa da mi sjednemo i kažemo ovo nam djeca znaju, ovo moramo popraviti. Međutim, zato što Ispitni centar traži rezultate, rezon je – sad ću i ja da šapćem“. Druga primjedba odnosi se na to da je metodologija samoevaluacije nedovoljno dobra. Tako je rečeno „Metodologije samoevaluacije i eksternog nadzora su kompatibilne. Naši nalazi i nalazi samoevaluacije bi trebalo da budu slični, ako ne podudarni“. Jedan od ispitanika kaže da je veliki problem u tome što u Crnoj Gori generalno ne postoji tradicija samoprocjene, „jer je naš nacionalni ego jači i od toga da sam ja naj bez obzira na to šta činjenice govore.“ „Takođe, kada su u pitanju metode, onda sam u dobrom broju izvještaja naišla na konstataciju ovog tipa – koriste interaktivne metode. Ti sam i ja imala kao konstataciju prije 25 godina. Šta to znači?!“ 2. Eksterna evaluacija. Mišljenja o eksternoj evaluaciji su podijeljena. Dok neki smatraju da su mjere nadzora postigle značajan napredak u smislu da su nadzornici/nadzornice prihvaćeni kao konstruktivni dio sistema, a ne kao „neprijatelj“, drugi zamjeraju da se nadzor još uvijek zadržava na površini, te da metodologija rada nije dovoljno dobra. Neke od primjedbi bi bile sljedeće: „Mi nigdje u izvještaju ne vidimo tih 20% otvorenog programa, niti kako se koristi. Takođe, kada su u pitanju metode, onda sam u dobrom broju izvještaja naišla na konstataciju ovog tipa – koriste interaktivne metode. To sam i ja imala kao konstataciju prije 25 godina. Šta to znači?!“ Takođe, ispitanici/ispitanice kažu: „Sama činjenica što je razmak 4 godine i što su nalazi uopšteni bez konkretnih informacija za koje možete da se uhvatite, kao mjesto ili problem koji ćemo zajedno da rješavamo, da na tome radimo, da anketiramo učenike kako im se koja vrsta časa dopada... sve to ima svoju određenu težinu“. Jedan od ispitanika ističe da je jedna od slabijih tačaka te eksterne evaluacije to što ne postoji dobra veza između nadzora i prosvjetne inspekcije, te da ove dvije institucije ne sarađuju dovoljno. Veliki broj ispitanika/ispitanica pominje PISA testiranje. Oni smatraju da nakon što rezultati na posljednjem testiranju nijesu bili dobri, nije urađena ozbiljna analiza kojoj bi slijedio niz poteza u smjeru poboljšanja ovih rezultata u narednom periodu. 154
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Pored ovoga, ispitanici/ispitanice imaju još neke primjedbe. Tako kažu na primjer da u posljednje vrijeme nijesu zadovoljni kvalitetom stručnih lica koji dolaze da drže obuke sa strane: „Mi smo kroz ovu reformu postali kompetentni i eksperti u nekim oblastima, i zaista vrijeđa kad nam se dovode ljudi da pričaju neku staru priču, a da nas ne pitaju šta je to što nam zaista treba.“ Takođe, predložena je racionalizacija obrazovnih institucija, i škola i upravnih institucija. Zamjereno je i na tome što se izvještaji Ispitnog centra ne uzimaju kao ozbiljan temelj za donošenje obrazovnih politika. 3.8. OCJENA REFORME OBRAZOVANJA IZ PERSPEKTIVE ZAPOŠLJENIH U CENTRALNIM INSTITUCIJAMA OBRAZOVNOG SISTEMA U CRNOJ GORI – GRUPNI INTERVJU UVOD Sa predstavnicima centralnih obrazovnih institucija razgovaralo se u individualnim intervjuima, ali i u formi fokus grupe. U izvještaju koji slijedi sumirani su glavni nalazi i zaključci sa fokus grupe. Fokus grupi prisustvovalo je šest ispitanika/ispitanica, koji predstavljaju tri različite centralne obrazovne institucije u Crnoj Gori. OPŠTA OCJENA REFORME Učesnici fokus grupe su različito ocijenili efekte reforme u pojedinim aspektima obrazovanja, nudeći vrlo konkrente primjere za svoje stavove. Iako dominantno podržavaju reformu, učesnici razgovora su imali i niz veoma kritičkih komentara na način na koji se ona sprovodi i koje efekte proizvodi. „Korist je što su ta djeca krenula u redovnu školu, a korist je i to što su se sada u specijalne upisala djeca sa krupnijim smetnjama koja su do sada bila kod kuće.“ Prvo je otvoreno pitanje inkluzivnog obrazovanja. Jedna od učesnica ga je istakla kao izuzetno pozitivan proizvod reforme: „Korist je što su ta djeca krenula u redovnu školu, a korist je i to što su se sada u specijalne upisala djeca sa krupnijim smetnjama koja su do sada bila kod kuće“. To je sve, prema mišljenju ove sagovornice, podstaklo nastavnike/nastavnice da uče i primjenjuju razne nove metode za pristup djeci, te da promovišu timski rad. Kao pozitivna posljedica za svu djecu konsekventno se počela javljati „maksimalna individualizacija pristupa.“ Na ovaj komentar reagovala je druga sagovornica lošim primjerom za koji zna iz ličnog iskustva. Naime, u pitanju je bila prilično potresna priča o djetetu sa invaliditetom koje nije na pravi način kategorisano jer je koordinatoru koji je bio zadužen za to „bilo žao da se dijete vodi kao dijete sa posebnim potrebama“ jer bi bilo „obilježeno u društvu kao posebno“. Zbog toga način rada nije bio prilagođen djetetu i ono je palo maturu, što je izazvalo niz emotivnih reakcija roditelja i razočaranost djeteta. Kao zaključak izdvojio se stav da je inkluzija izuzetno važna i korisna, ali da joj se mora prići mnogo podrobnije i više pažnje posvetiti eksternom testiranju djece koja su uključena u ovaj vid obrazovanja. Ipak, pomaci su vidljivi i pozitivni, smatraju učesnici fokus grupe. Druga tema koja je otvorena ticala se udžbenika. Jedan od učesnika razgovora kritikovao je udžbenike jer nijesu dobili „prerogative knjige iz koje se uči“ i zapravo više „liče na časopise“. On kaže: „Natrpani su činjenicama, uzmite na primjer Geografiju za gimnaziju. Uzmite Informatiku, to je kao da dijete treba da počne da radi u Čikomu. Ono treba da nauči da koristi taj laptop ili kompjuter, a ne da zna sve o njemu.“ 155
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 129 and 130: Kada su u pitanju institucije koje
Page 153: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 159 and 160: Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 193 and 194: 8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?