evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac U to su se uključili i drugi sagovornici/sagovornice koji takođe nijesu u potpunosti zadovoljni udžbenicima. Oni glavni problem vide u netransparentnosti u pripremi udžbenika i nespremnosti na konstruktivan dijalog i kritiku onda kada je udžbenik već završen. „Mi se plašimo analize zato što nijesmo sigurni u ono što smo uradili“, kaže jedan od sagovornika. Drugi daje još jedan primjer: „Jeste li ikad čuli na našoj televiziji, na javnom servisu, neku analizu udžbenika?“ Ispitanici/ispitanice ističu da revizije udžbenika nijesu odrađene kvalitetno: „Udžbenici nijesu prošli stručnu analizu, iako je analiza pokrivena imenima i prezimenima. Osim toga, nije transparentna. Analiza mora imati preciznu metodologiju.“ „Što se tiče pripreme udžbenika, mislim da mora da bude mnogo veće transparentnost i u pripremi, i u izradi i u ocjenjivanju udžbenika. Ovako raditi udžbenike pod velom tajne nije dobro. Ja ne znam zašto nekome smeta da se upozna sa mišljenjem recenzenta. Zašto nekome smeta da mu bude ocijenjen udžbenik“, objasnio je jedan od sagovornika. Ispitanici/ispitanice dovode u pitanje da li novi udžbenici razvijaju kritičko mišljenje ili samo bombarduju učenike/učenice informacijama. Evo i primjera: „Udžbenici nijesu tako velikog gabarita, ali su prepuni informacija. Isto se dešava sa Istorijom. Sada je knjiga manja, ali svaka rečenica u tom udžbeniku je informacija, a vi od djeteta tražite da to memoriše. U jednom pasusu od 6 rečenica, svaka rečenica je nova inforamcija i to je užasno teško. Očigledno je došlo do nesklada koji se mora ispraviti.“ Druga sagovornica navodi primjer Biologije jer je primijetila radeći u čitaonici da učenici/učenice dominantno tamo uče biologiju i sa njom imaju problem. Upoređuje to sa ličnim iskustvom kada je prijatna i interesantna nastavnica njoj uspjela da učini ovaj predmet izuzetno zanimljivim. Jedna od sagovornica primjećuje da se izgubila početna energija reforme: „Ja sam u procesu obučavanja nastavnika od samog početka, i želim da kažem da je u početku postojala sjajna energija koje više nema. To je period do 2000. godine, kada smo počinjali sa projektima sa aktivne nastave i Step by Stepom. To su bili projekti gdje smo imali mješovite grupe, nijesu ciljano bili usmjereni prema pojedinim grupacijama nastavnika, ali su ljudi dolazili vrlo motivisani. To su bile serije seminara, oglednih časova, analize časova, i sve to na dobrovoljnoj osnovi. Šta je bilo sa tolikom energijom, ja nemam pravi odgovor.“ Jedan od mogućih odgovora nudi ona sama nešto kasnije kada primjećuje da su nastavnici/nastavnice uvidjeli da novi sistem zahtijeva mnogo intenzivniji rad i pripremu, te da ga zbog toga izbjegavaju: „Mislim da su se ljudi koji rade u učionici osvijestili da za primjenu modernih metoda potrebna veoma dobra priprema. Najlakše je ispredavati lekciju, i oni mogu biti sjajni znalci u struci, ali ako ne znaju to da približe djeci, onda to nije dovoljno. Potrebna su, naravno, i nastavna sredstva. Ali ključno je da je potrebno puno volje, znanja i vremena da se osmisli kvalitetna nastava.“ U razgovoru su pomenute i neke lične inicijative učesnika koje su zaustavljene iz, prema njihovim riječima, neracionalnih i ličnih razloga. Interesantno zapažanje se odnosilo na način na koji nastavnici/nastavnice koriste ponuđena pitanja na kraju lekcija. Naime, planirano je bilo da se ponudi više pitanja tako da nastavnik/nastavnica može shodno interesovanju grupe da izabere koja će postaviti učenicima/učenicama. Primijećeno je pak da veliki broj nastavnika/nastavnica đacima prosto postavi sva pitanja na taj način promašujući u 156 „Udžbenici nijesu prošli stručnu analizu, iako je analiza pokrivena „Danas dnevnik imenima čitanja rade i prezimenima. roditelji, ili djeca Osim toga, prepisuju nije transparentna. jedna od drugih.“ Analiza mora imati preciznu metodologiju.“
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac potpunosti cilj reforme i čineći predmet preteškim i prezahtjevnim. Kao posljedica, učenici/učenice se „snalaze“: „Nastavnik očigledno nije obaviješten i dešava se da obasipaju djecu ogromnim poslom koji nije neophodan, a koji se završava tako što djeca preko telefona završavaju domaći. Isto se desilo sa dnevnicima čitanja. Vidim da se i to rješava preko telefona, jedno dijete napiše, drugi isprepisuju. A ideja je bila odlična, kao što su nama nekada govorili da kada nešto čitaš, zapiši ono što ti se dopada, ono što misliš da je važno. Danas dnevnik čitanja rade roditelji, ili djeca prepisuju jedna od drugih.“ Veoma često je kao uzrok ovakvih problema identifikovan „prekid komunikacije“ između nastavnika/nastavnica u školama i nadležnih za reforme. Ova teza je pomenuta u više navrata od strane nekoliko sagovornika. Jedna od njih je ispričala doživljaj iz ličnog iskustva kao roditelja: „... Od razredne na roditeljskom sastanku čujemo kako sad imamo neku reformu u školi, ali da oni sve rade po starom.“ Dakle, otklon ili prekid komunikacije u određenom obliku očigledno postoji. Sa druge strane, ispitanici/ispitanice primjećuju da su se i sami učenici/učenice prilagodili ovim formalnim i suštinski promašenim ciljevima reforme – „jure ocjenu ciljano, i znanje im nije prioritet“. Jedan od ispitanika kaže: „Ocjena se juri, a dijete se ponaša poput mašine. Imam fajl koji treba da napunim za tu i tu ocjenu, kada je dobijem, brišem taj fajl. Kad djetetu kažem da je to učilo prošle godine i dobilo peticu, ono kaže da je to odavno zaboravilo.“ Ovakav pristup učenju posebno stimuliše, prema njihovim mišljenjima, prenatrpanost odjeljenja gdje se ocjenjivanje pretvara u testove i brzo prelaženje gradiva da se sve stigne. Jedan od ispitanika primjećuje: „Dešava se da ko je sposobniji da prepiše, taj dobije bolje ocjene“. Vremena za usmene ispite nema, tako da se ovako dobijene ocjene ne koriguju, a đaci zapravo nemaju priliku za usmeni odgovor i ne razvijaju im se sposobnosti lijepog izražavanja. NASTAVNI PROGRAMI Ispitanici/ispitanice primjećuju da nastavni programi nijesu rasterećeni iako je to bila početna intencija. Udžbenici nijesu oslobođeni suvišnih činjenica, a onaj dio koji je ostavljen nastavniku/nastavnici da sam izabere vrlo često biva u potpunosti implementiran: „Međutim, nastavnici su ostali u okviru starih šema. Ne možeš da radiš onako kako si zamislio, ako se na času pokaže da te djeca ne prate. Moraš da se zaustaviš i procijeniš kako da se ide dalje“. Jedna od ispitanica iznosi svoj lični primjer kao roditelja: „Jutros sam ćerki rekla da samo najbitnije nauči, a ona mi kaže da ne zna šta je najbitnije, a sada je u prvom razredu srednje škole. Računala sam da je to savladala u dosadašnjem školovanju, ali dešava se da se to iz samog udžbenika ne može izvući“. Da bi se napravila razlika „Jutros sam ćerki rekla da samo najbitnije nauči, a ona mi kaže da ne zna šta je najbitnije, a sada je u prvom razredu srednje škole. Računala sam da je to savladala u dosadašnjem školovanju, ali dešava se da se to iz samog udžbenika ne može izvući.“ između važnog i manje važnog, ispitanici/ispitanice smatraju da treba da se uključe stručna lica koja bi pomogla autorima i urednicima udžbenika. Jedan od ispitanika smatra da su „programi jako opterećeni i da je reforma zrela za reformu“. On takođe misli da se u suštini nije mnogo promijenilo, već da su samo četvorogodišnji programi „nagurani“ u trogodišnje. Sa ovim stavom su saglasni i ostali koji daju svoje primjere za preopterećenost programa. 157
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 129 and 130: Kada su u pitanju institucije koje
Page 155: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 159 and 160: Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 193 and 194: 8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?