evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU ŠKOLE 54
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
1. UVOD
„Škola je samo jedan činilac koji omogućava pojedincu razvoj i napredovanje, te sama, bez saradnje sa
drugim činiocima ne može omogućiti kvalitetan i cjelovit razvoj pojedinca.“ (Pavle Gazivoda, 2001.)
Reforma je u našu obrazovnu realnost ušla na velika vrata i zatekla nespremnim mnoge neposredne
implementatore novih planova i programa. Takođe, uvođenje reformskih procesa je naišlo na mnoge
otpore i među nastavnicima/nastavnicama i među roditeljima, a često se iz evidentnih političkih tenzija i
iz nekih krugova najavljivao neuspjeh nove škole. Poredili su je sa „Šuvarevom“ školom, naglašavajući da
će „ovo biti još jedna u nizu promašenih reformi obrazovanja“ i sl.
Reforma obrazovanja u Crnoj Gori je počela 2004/05. g. promjenom nove zakonske regulative i
donošenjem seta obrazovnih zakona za sve nivoe obrazovanja.
Temeljni dokument reforme obrazovanja je Knjiga promjena, urađena 2001. g. Ona predstavlja
“integralnu kompoziciju savremenog sistema obrazovanja.”
U reformski proces se, što se tiče osnovnih škola, ulazilo sukcesivno, dok se novi gimnazijski koncept
promijenio odjednom 2006/07. g., za sve gimnazije u Crnoj Gori.
Danas su sve crnogorske škole obuhvaćene reformom obrazovanja.
Niz novina, uključujući decentralizaciju obrazovnog procesa, prelazak sa nastavno-lekcijskog na
nastavno-ciljno planiranje, inkluzivni model obrazovanja, atmosferu na času i u školi kao i novu ulogu
roditelja i lokalne zajednice, trebalo je da doprinesu većem kvalitetu obrazovanja, užoj profilaciji
učenika/učenica, boljoj povezanosti između nastave, zapošljavanja i potreba tržišta rada, kao i
humanizaciji i demokratizaciji cijelog obrazovnog procesa.
Nov obrazovni sistem, s ekonomske tačke gledišta, treba da bude efikasan i efektivan, a sa društvene
tačke gledišta da poveže ekonomske efekte sa unapređenjem demokratskih vrijednosti. Stoga se glavni
ciljevi nove reformske obrazovne politike svode na:
o
o
o
o
Obezbjeđivanje svestranog razvoja pojedinca;
Uvažavanje njegovih individualnih, socijalnih, nacionalnih i kulturnih potreba, kao i nacionalne i
vjerske pripadnosti;
Uvažavanje različitosti i posebnosti u smislu uvažavanja potreba, želja i mogućnosti za izbor i
svestrano obrazovanje na svim nivoima;
Razvijanje svijesti o nacionalnoj pripadnosti, kulturi, istoriji i tradiciji, kao i uključivanje u proces
evropskih integracija.
Principi na kojima će se bazirati planirane promjene podrazumijevali su:
Decentralizaciju, a samim tim i demokratizaciju obrazovnog procesa;
Jednaka prava za sve;
54 Autori/autorke ovog dijela istraživanja su članovi/članice Udruženja roditelja Crne Gore.
231