evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Metodološki, u svim jedinacama analize, mi smo pokušali da identifikujemo stepen prisustva navedenih indikatora, pri čemu smo AU12 tretirali kao negativni indikator. Konačno, na osnovu svih dobijenih vrijednosti, formirali smo skorove 24 koji kumulativno mjere stepen prisustva aktivnog učenja. Kad je riječ o analizi sadržaja udžbenika, nastavnih programa i opservaciji nastave u osnovnim školama (Fig 1.), najviše vrijednosti registruju se prilikom opservacije časova, a zatim u analizi udžbenika, dok u prosjeku, analizom nastavnih programa, zaključujemo da oni u najmanjoj mjeri podržavaju aktivnu nastavu. Visoke vrijednosti dobijene opservacijom nastave su očekivane i one su posljedica činjenice da su nastavnici i nastavnice unaprijed bili upoznati s ciljevima evaluacije, pa su na opserviranim časovima demonstrirali koliko su god bolje znali i umjeli ono što su pretpostavili da se od njih očekuje – dakle, nastavne strategije i metode koje podstiču aktivno učenje 25 . Zbog toga na osnovu opservacije nijesmo zaključivali o učestalosti tih metoda u svakodnevnom nastavnom procesu 26 , već smo te podatke koristili za druga dva cilja. Prvo, htjeli smo ustanoviti kako nastavnici/nastavnice procjenjuju smislenost i prikladnost upotrebe takvih nastavnih strategija u nastavi različitih predmeta i s učenicima/učenicama različitih uzrasta i drugo, koriste li te strategije na adekvatan i efikasan način, što nam je bio jedan od izvora informacija za procjenu nastavničkih kompetencija. Fig1. Aktivno učenje: Osnovna škola - % DA odgovora Opservacija Udžbenici Nastavni programi AU1: Pronalaženje informacija 52,8 33,4 5,7 AU2: Upoređivanje 69,7 39,3 19,4 AU3: Analiziranje 46,1 23,5 28,5 AU4: Izdvajanje elemenata iz cjeline 70,8 45,0 12,3 AU5: Strukturiranje 42,7 27,9 9,4 AU6: Kauzalno objašnjavanje 58,4 27,7 16,6 AU7: Tumačenje/interpretacija 55,1 51,2 6,3 AU8: Primenjivanje 40,4 27,9 11,8 AU9: Kreiranje proizvoda 62,9 47,3 10,9 AU10: Evaluiranje 38,2 19,5 21,0 AU11: Potkrepljivanje 50,6 34,2 10,0 AU12: Memorisanje 96,6 60,0 73,0 Kad je riječ o opservaciji časova, relativne razlike vrijednosti između indikatora su, usljed visokih vrijednosti, manje značajne. No, kad je o udžbenicima riječ, više vrijednosti ostalih indikatora AU vezuju se za izdvajanje bitnih elemenata iz neke cjeline, tumačenje i kreiranje novih proizvoda. Najniža mjerena vrijednost odnosi se na evaluiranje. Nastavni programi 27 komparativno bilježe najmanje vrijednosti po gotovo svim indikatorima, a posebno su niske vrijednosti kad je riječ o samostalnom pronalaženju informacija, organizovanju, tumačenju/interpretaciji i potkrepljivanju. Upoređujući vrijednosti dobijene za udžbenike s vrijednostima dobijenim za nastavne programe, evidentno je da udžbenici u znatno većoj mjeri stimulišu aktivno učenje (prosječna vrijednost prvih 11 24 25 26 27 Univerzalno u ovom izveštaju, SKOROVI će uvijek biti optimizovani od 0 do 1, pri čemu je 0 najniža a 1 najviša moguća vrijednost mjerenja. Isto vrijedi i za nastavne strategije i metode koje podstiču razvoj kritičkog mišljenja, komunikacijskih vještina i kompetencija za timski rad i demokratsko građanstvo. Za to smo koristili druge instrumente (ankete i grupne intervjue). O načinu analiziranja nastavnih programa biće više riječi u odjeljku 2.8, no važno je već sada napomenuti da je analiza programa bila usmjerena isključivo na ciljeve i standarde znanja (u dimenziji DG indikatora izuzetno isključivo na sadržaje). 26
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac indikatora je 34,26%, uz negativni indikator AU12 60%), nego što je to slučaj s nastavnim programima (13,80%, uz negativni indikator AU12 73%). Ono što je takođe važno primijetiti jeste da su vrijednosti negativnog indikatora AU12 u sva tri slučaja ne samo najveće, već i osjetno veće od vrijednosti ostalih indikatora, pa čak i kada je riječ o podacima dobijenim opservacijom nastave (pri čemu je ta razlika opet najveća kod nastavnih programa). Taj nam podatak, uprkos svom oprezu 28 , prilično jasno govori da je deklarativno znanje još uvijek dominantan kognitivni ili saznajni nivo. U gimnazijama 29 (Fig 2.) su izmjerene vrijednosti u prosjeku znatno više nego kada je riječ o osnovnoj školi. Interpretacijski, ovo ne znači nužno da je reforma u osnovnoj školi realizovana na nižem nivou: naime, treba imati u vidu da je mogućnost ostvarenja određenih aspekata reforme u gimnazijama bila veća nego u osnovnim školama 30 . Fig 2. Aktivno učenje: gimnazija odgovora - % DA Opservacija Udžbenici Nastavni programi AU1: Pronalaženje informacija 67,7 53,5 25,2 AU2: Upoređivanje 87,1 39,9 37,0 AU3: Analiziranje 72,6 28,8 49,3 AU4: Izdvajanje elemenata iz cjeline 80,6 35,4 35,5 AU5: Strukturiranje 38,7 20,3 42,2 AU6: Kauzalno objašnjavanje 82,3 37,7 36,6 AU7: Tumačenje/interpretacija 75,8 38,8 48,5 AU8: Primjenjivanje 41,9 32,6 45,4 AU9: Kreiranje proizvoda 45,2 23,5 37,4 AU10: Evaluiranje 46,8 21,7 40,4 AU11: Potkrepljivanje 71,0 33,7 43,1 AU12: Memorisanje 93,5 73,5 92,5 Na osnovu podataka dobijenih opserviranjem nastave možemo zaključiti da su gimnazijski nastavnici/nastavnice češće nego nastavnici/nastavnice u osnovnoj školi procjenjivali da su metode aktivne nastave prikladne za ostvarivanje specifičnih nastavnih ciljeva. Jedini indikatori koji su u gimnaziji „podbacili“ kada je riječ o opservaciji nastave su strukturiranje (AU5) i primjenjivanje (AU8), čija vrijednost značajno odstupa od vrijednosti svih ostalih indikatora. Još je veća razlika kod nastavnih programa koji su u gimnaziji znatno više usmjereni na aktivno učenje (prosječna vrijednost prvih 11 indikatora je 40,50%, uz negativni indikator AU12 92,5%), nego kada je riječ o osnovnoj školi (13,80%, uz negativni indikator AU12 73%), dok je kod udžbenika razlika relativno mala. Najniže vrijednosti u gimnazijskim udžbenicima izmjerene su za indikatore kreiranja proizvoda, strukturiranja i evaluiranja. Interesantno je da je i kod osnovnoškolskih udžbenika ovaj posljednji indikator imao najmanju vrijednost, što upućuje na potrebu da se u svim udžbenicima više pažnje posveti razvoju sposobnosti učenika/učenice da na osnovu naprijed određenih kriterijuma procijeni (vrednuje) kvalitet, značaj, važnost, tačnost, istinitost ili prikladnost nekog predmeta procjenjivanja. 28 29 30 Već smo spomenuli da su indikatori izvedeni iz revidirane Bloomove taksonomije obrazovnih ciljeva. Ona ne samo da je hijerarhijska, već i viši nivoi počivaju na nižima, a cijela taksonomija u stvari ima piramidalni oblik; to znači da će niži nivoi, po prirodi stvari, biti učestaliji od viših. Jednako tako, valja uzeti u obzir vezanost tih nivoa uz razvojnu dob učenika i učenica, pa neki kognitivni nivoi koji se mogu očekivati kod maturanata jednostavno nijesu mogući kod učenika/učenica prvih razreda. U ovom dokumentu, kada god koristimo termin „gimnazija“, podrazumijevamo i srednje škole sa gimnazijskim programima a u kojima je realizovana reforma, a važi i obrnuto (srednja škola = gimnazija). V. bilješku 28. 27
Page 1 and 2: EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 21 and 22: NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 25: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 35 and 36: Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 51 and 52: Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54: Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 65 and 66: Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 77 and 78:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Kada su u pitanju institucije koje
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?