evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac za inkluziju. Mnoge škole imaju (ali ne u dovoljnom broju) asistente/asistentkinje u nastavi, ali nema defektologa, logopeda i dr. Pojedini učitelji/učiteljice rade u relativno dobrim uslovima, sa smanjenim brojem djece u odjeljenju. Nemam problema sa socijalizacijom, imam inkluzivno dijete sa kombimnovanim smetnjama. U odjeljenju imam 18 dječaka i 4 djevojčice. Mi se trudimo. To je u povoju, mi smo malo odmakli u odnosu na Srbiju. BiH kasni. Mi se trudimo shodno mogućnostima, veliki broj kolega je senzibilisan, empatisan, imamo i asistenta u nastavi u I razredu. Imamo dobru saradnju sa direktorom. Imamo i pripravnike, pa im omogućavamo da oni budu u razredima sa inkluzivnom djecom. Učiteljica Roditelji djece sa smetnjama u razvoju se po mišljenju skoro svih sagovornika uključuju u školski život samo kada je njihovo dijete u pitanju. Svi pravdaju ovo ogromnom angažovanošću tih roditelja na podizanju svog djeteta. Roditelj ide kao pratilac jer dijete ide u školu u prirodi. Trudimo se da vodimo portfolija učenika, vodimo prepisku sa roditeljima koja djeca nose u svojoj torbi. Pokušavamo to podići na viši nivo jer je to bio tabu u ovoj sredini. Učiteljica Direktori/direktorice naglašavaju korist od inkluzije, ali se uvijek žale na veliki broj učenika/učenica u odjeljenjima i nedostatak finansijskih sredstava koja bi trebalo uložiti za potrebe djece u inkluziji. Mi smo bili model škole za inkluziju kada ni jedna škola nije imala djecu sa posebnim obrazovnim potrebama u školama. Mi smo inače škola koja poštuje različitosti. Djeca jako dobro prihvataju tu djecu i evo mi smo imali jedan divan projekat „Dan jednakosti“, u kom su učestvovali učenici iz Centra „1. jun“, pa smo imali jednu divnu manifestaciju likovne radionice u kojoj su učestvovali roditelji (bilo je predavanja u zbornici za roditelje). Mi imamo dvanaest učenika usmjerenih u školi, trinaesto je dijete u proceduri, imamo još 5-6 učenika koji se nijesu usmjerili jer roditelji to ne žele, ali mi radimo i za njih individualni obrazovni program. Eto, to Vam je dobar primjer prakse u našoj školi. Smatramo da oni treba da postignu svoje ciljeve prema svojim mogućnostima. Jer to je suština. Nije važno da to samo formalno postoji. Direktorica Izdvajamo komentar direktorice koja ima pozitivna iskustva što se tiče uključenosti roditelja djece sa posebnim potrebama u školski život. Pa roditelji hoće da se uključe. Mi smo sad imali otvaranje stimulativne sobe, roditelji su dali saglasnost, učestvovali su puno u tome i moram Vam reći da roditelji žele da se uključe u život i rad, naročito ove mlađe generacije roditelja koji imaju djecu sa posebnim obrazovnim potrebama. Škola je obezbijedila prostor i kadar. Asistente nijesmo mogli obezbijediti za sve nego to radi NVO „Staze“. Direktorica 240
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac 3. OPŠTI STAVOVI O REFORMISANOJ GIMNAZIJI U Crnoj Gori postoje 22 gimnazije, od kojih 10 samostalnih (do skoro je postojala i jedna privatna gimnazija) i 11 gimnazija koje se nalaze u sklopu mješovitih srednjih škola. Gimnazijske zgrade su najčešće stare gradnje, nedovoljno opremljene savremenim nastavnim i informatičkim sredstvima, sa skromnom kabinetskom opremom i nemogućnošću da se pojedini predmeti izučavaju na savremen način. Dosadašnji koncept gimnazije je podrazumijevao opredjeljivanje učenika/učenica za neki od ponuđenih smjerova: opšti, prirodno-matematički ili društveveno-jezički smjer. Odjeljenja filološke i matematičke gimnazije imala je samo gimnazija “Slobodan Škerović” u Podgorici. Shvatajući reformu gimnazijskog obrazovanja kao mogućnost da se djeca uže i stručnije profilišu, izbjegavajući nepotrebne i zamorne sadržaje, a istrajavajući na modernijem konceptu usvajanja gradiva, smatramo da reforma gimnazije, koja počiva na konceptu izbornih predmeta i izbornih sadržaja, može, uz eliminaciju početničkih nejasnoća, nepreciznosti i pogrešnih koraka, dati dobar rezultat. Stoga Udruženje roditelja smatra da u proces pronalaženja individualnih sposobnosti i talenata, želja i mogućnosti, treba početi što ranije, ostavljajući (kao što zagovara novi koncept gimnazije) mogućnost da se kroz formu izbornih predmeta i sadržaja (koji se mogu mijenjati iz godine u godinu) učenik/učenica sam usmjeri. Koncept nove gimanazije nudi: • obavezne izborne predmete; • primjenu interaktivnih metoda i pristupa nastavi; • redovno praćenje postignuća; • podsticanje samoevaluacije sopstvenog rada; • raznovrsnu ponudu izbornih sadržaja. Prema novom konceptu, maturski ispit je obavezan i predstavlja završnu provjeru znanja učenika/učenica eksternim putem. Prilikom polaganja maturskog ispita učenici/učenice polažu: - maternji jezik i književnost; - matematiku ili prvi strani jezik; - još dva predmeta po sopstvenom izboru koji zadovoljavaju maturski standard. Svi obavezni četvorogodišnji predmeti se izučavaju u obimu koji podrazumijeva postojanje maturskog standarda. Drugim riječima, nije potrebno kroz formu izbornih predmeta nadomiještati fond časova iz tih predmeta da bi se postigao maturski standard. To nije slučaj sa drugim obaveznim predmetima koji se ne izučavaju u sve 4 godine. Da bi se skupio maturski standard, a samim tim i polagao maturski ispit iz tog predmeta, nedostajući fond časova se mora nadomjestiti časovima izborne nastave. Polaganje maturskog ispita iz nekog predmeta podrazumijeva olakšice prilikom upisa na pojedine fakultete ukoliko odabir predmeta za maturski ispit korespondira sa odabranim fakultetom. Ovo je možda i jedan od formalno najvažnijih razloga za istrajavanje na novom konceptu, a samim tim i na podizanju stepena informisanosti učenika/učenica i roditelja o nastaloj promjeni i njenim prednostima u odnosu na stari model gimnazije. 241
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Kada su u pitanju institucije koje
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 193 and 194: 8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 231 and 232: PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 239: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?