evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac pozitivnih efekata inkluzivnog obrazovanja koje primjećuju, ispitanici/ispitanice imaju prilično podijeljeno mišljenje kada je u pitanju uticaj programa inkluzivnog obrazovanja na reformu predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja u Crnoj Gori. Tako, njih četvoro misle da je uticaj veoma veliki, petoro da je uticaj uglavnom značajan, šestoro da je djelimično značajan, a troje da je veoma mali. Ispitanici/ispitanice su dali različite odgovore na pitanje za koje kategorije djece sa posebnim potrebama smatraju da je inkluzivno obrazovanje dobro rješenje. Najviše ispitanika/ispitanica se slaže oko toga da inkluzivno obrazovanje generalno nije adekvatno za djecu sa težim mentalnim smetnjama, kombinovanim smetnjama, cerebralnom paralizom, djecu sa autizmom. Oko nekih oboljenja ispitanici/ispitanice imaju suprotstavljene stavove, npr. neki smatraju da je inkluzivno obrazovanje adekvatno za djecu sa Daunovim sindromom, a drugi ne. Mnogi ispitanici/ispitanice nijesu odgovorili na ovo pitanje. Sve gore navedeno ukazuje na potrebu za daljom obukom i praksom nastavnika/nastavnica. U grafiku 1 dati su odgovori ispitanika/ispitanica o konkretnim dimenzijama koristi za djecu sa posebnim potrebama od inkluzivnog obrazovanja. Primjer gluvonijemog djeteta koji ne zna šta se dešava oko njega, i koje je po preporukama upisano u redovni sistem obrazovanja je veoma zabrinjavajući. S tim djetetom nemoguće je ostvariti komunikaciju jer ne razumije šta piše i mislim da je šteta što dijete ne ide u neku drugu školu gdje se s njim može ostvariti komunikacija. (...) Djeca počinju da odustaju zbog takvih i sličnih slučajeva. Odmah se može vidjeti da ispitanici/ispitanice uglavnom vide koristi, a treba posebno naglasiti da nijedan ispitanik/ispitanica ni na jedno pitanje nije dao odgovor „uopšte nema koristi“. Grafik 1 – Koristi od inkluzivnog obrazovanja za djecu sa posebnim potrebama Dobiti od inkluzije za tzv. tipičnu djecu? Ispitanici/ispitanice generalno ističu niz dobiti koje su uočili da tzv. tipična djeca imaju od prisustva djeteta sa posebnim obrazovnim potrebama. Tako, na primjer, ona pružaju pomoć vaspitaču u radu sa 176
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac takvim djetetom, razvijaju komunikacione sposobnosti, uče se humanosti i saradnji. Ispitanici/ispitanice prijavljuju da su se u određenim situacijama djeca ponijela humanije i solidarnije od svojih roditelja, prihvatajući dijete sa posebnim obrazovnim potrebama mimo želje svojih roditelja. Ipak, nakon što su se Ispitanici/ispitanice malo opustili, opisali su i neka negativna iskustva koja imaju sa uklapanjem takvog djeteta u odjeljenje. Po njima, mnogo zavisi od tipa problema koje ima dijete. Da ispitanici/ispitanice ipak nijesu sigurni u svoje sposobnosti da savladaju poteškoće u koordinaciji grupe u kojoj je i dijete sa posebnim obrazovnim potrebama svjedoči i komentar: „Nema pomoći ako npr. imamo 28 đaka i ako je jednom djetetu potrebna posebna pažnja, onda ostala djeca ostaju zapostavljena i nije fer prema njima.“ Koje potrebe djece sa posebnim potrebama nijesu ostvarene kroz inkluzivno obrazovanje? Tek u odgovoru na ovo pitanje vidi se da zapravo u implementaciji inkluzivnog obrazovanja ima dosta problema. Pored onih tehničkih, tu su problemi kapaciteta i stručnosti. Zbog nedostatka kadrova djeca bivaju primljena bez ličnog asistenta/asistentkinje, a vaspitači nijesu dovoljno osposobljeni da izađu na kraj sa situacijom. Podrška u implementaciji inkluzije Roditelji: Podrška raste. U početku roditelji nijesu imali ničiju podršku, a sada imaju organizovanu podršku niza institucija. Iako to ne rješava problem, olakšava njegovo rješavanje. Pedagoško-psihološka služba: Izuzetno visoka ocjena rada od strane nastavnika/nastavnica. Ova služba je definitivno velika podrška i pomoć vaspitačima i nastavnicima/nastavnicima. U toku sam od samog početka, ali nijesam zadovoljna i iskreno imala sam više štete nego koristi, jer sam imala slučaj ostvarenog dobrog kontakta sa majkom, a poslije pojavljivanja mobilnog tima i osobe koja je bez pregledanja dokumentacije i poznavanja sa djetetom rekla da dijete mora u specijalnu školu i povjerenje roditelja u nastavnike se izgubio. Mobilni timovi: Dosta niža ocjena. Neki od ispitanika/ispitanica čak i ne znaju da ovi timovi postoje. Drugi prijavljuju negativna iskustva u smislu da donose odluke na osnovu nedovoljnog upoznavanja sa situacijom. Takođe, zaključak je da mobilni timovi nijesu dobro organizovani, da ne rade sa djecom po rasporedu, da je malo jedan tim po opštini. „Nijesu uopšte imali uticaja. Oni uopšte ne funkcionišu, izuzev na papiru“, kaže jedan od ispitanika. Rukovodeće strukture vrtića ili škola: Ne postoji ujednačeno iskustvo. Dok su neki ispitanici/ispitanice imali priliku da sarađuju sa upravnicima koji su prošli određene obuke i samim tim bili pozitivno nastrojeni prema inicijativi, drugi su imali veoma negativno iskustvo rada sa direktorima/direktoricama koji zbog loše komunikacije sa nadležnim Ministarstvom i problema u svakodnevnom radu nijesu imali sluha za dodatne napore u cilju obezbjeđivanja inkluzivnog obrazovanja. Stručni tim i aktiv nastavnika/nastavnica: Komunikacija i saradnja unutar aktiva nastavnika/nastavnica je prema ispitanicima/ispitanicama na odličnom nivou, međusobno kvalitetno komuniciraju u cilju prenošenja iskustava i znanja povodom ove teme. Sa ovim se pak neće složiti druge kategorije ispitanika/ispitanica u okviru ovog istraživanja. Centri za djecu sa posebnim potrebama pri Domovima zdravlja: Iako ispitanici/ispitanice nemaju previše iskustva sa ovim centrima, mišljenja su da njihova pomoć roditeljima treba da bude redovnija i da počinje 177
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 129 and 130: Kada su u pitanju institucije koje
Page 159 and 160: Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 175: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 193 and 194: 8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?