evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
SVRHA EVALUACIJE
Svrha ove evaluacije je da kreatorima obrazovne politike, kao i ostalim učesnicima u reformi
obrazovanja, pruži relevantne informacije o tome u kojoj mjeri su i kako ostvareni ključni operativni
ciljevi reforme osnovnog i opšteg srednjeg obrazovanja. Evaluacija je ujedno identifikovala najznačajnije
prepreke u realizaciji ključnih ciljeva i formulisala preporuke za dalju transformaciju obrazovnog
sistema.
FOKUS EVALUACIJE
Iako je reforma obrazovanja u Crnoj Gori usmjerena na transformaciju cjelokupnog obrazovnog sistema,
FOSI ROM je odlučio da evaluira one aspekte reforme u koje je i sam bio uključen kao jedan od ključnih
aktera. Ti su aspekti upravo ona područja koja je Fondacija u svojim obrazovnim strategijama u
posljednjih 10 godina definisala kao prioritetna područja djelovanja. Jednako tako, ti isti aspekti su u
reformskim dokumentima apostrofirani kao ključna mjesta reforme obrazovanja.
Evaluacija se stoga fokusirala na tri ključna aspekta koja su naznačena generalnim i operativnim
ciljevima reforme 6 :
1. Kvalitet nastave;
2. Jednakost mogućnosti učenika i učenica s posebnim obrazovnim potrebama;
3. Participacija u odlučivanju.
Kad je riječ o nivoima obrazovanja, evaluacija je obuhvatila osnovno (ISCED 1 i 2) i opšte srednje (ISCED
3A) obrazovanje, te određene aspekte aktivnosti centralnih institucija sistema za podršku i osiguravanje
kvaliteta obrazovanja (Zavod za školstvo, Ispitni centar i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva).
TIP EVALUACIJE
Evaluacija je formativna i njen rezultati su namijenjeni prvenstveno kreatorima obrazovne politike, a
potom i FOSI ROM-u i drugim učesnicima.
Tip evaluacije koji je odabran je evaluacija usmjerena na ciljeve koja počiva na upoređivanju definisanih
reformskih ciljeva i njihove faktičke realizacije.
Evaluacija kombinuje interni i eksterni pristup i dominantno je ekspertska.
EVALUACIONA PITANJA
Temeljna evaluaciona pitanja na koja ova evaluacija pruža odgovore su:
1. U kojoj mjeri dominantni tip nastave posjeduje kvalitet koji je definisan ciljevima reforme
obrazovanja?
2. U kojoj je mjeri ostvareno inkluzivno obrazovanje učenika i učenica s posebnim obrazovnim
potrebama?
3. Koliki je stepen participacije roditelja i učenika/učenica u školskom odlučivanju?
Kad je riječ o poželjnom kvalitetu nastave, on je u reformskim dokumentima određen konceptom
znanja koje nije svedeno na puku sposobnost reprodukovanja informacija, već podrazumijeva
„razumijevanje i primjenu stečenih znanja u nepoznatim situacijama“, „kritičko mišljenje“, „samostalno
dolaženje do potrebnih informacija, podataka ili procedura u rješavanju problema“ 7 i „angažovanje viših
oblika učenja i mišljenja“ 8 . Kvalitetna nastava koristi strategije poučavanja koje stimulišu aktivno učenje i
6
7
8
usp. Knjiga promjena. Strateški plan reforme obrazovanja za period 2003-2004, Podgorica: Vlada RCG, 2003, Strateški plan
reforme obrazovanja za period 2004-2009.
Knjiga promjena, str. 103.
Osnove za obnovu nastavnih planova i programa, Savjet za nastavne planove i programe Crne Gore, Podgorica: FOSI,
UNICEF, OSEP SEE, 2002.
8