evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
stručnog usavršavanja relativno visoke, vjerovatno ipak nije riječ o tome da nastavnici/nastavnice nijesu
pohađali programe stručnog usavršavanja zato što ih smatraju nekorisnim. Mislimo da je veća
vjerovatnoća da je uzrok tome nedostatak novca.
Kada je riječ o podacima o efikasnosti mehanizama osiguranja i unapređivanja kvaliteta koje smo dobili
anketiranjem zapošljenih u školama i centralnim institucijama sistema (Fig. 127-133), nekoliko stvari pada
u oči. Ponaprije, sve vrijednosti dobijene iz upitnika za zapošljenike škola (koje su u rasponu između
75,2% i 93,4%) su vrlo visoke i ujedno značajno više od vrijednosti iz upitnika za zapošljenike CIS (između
51,7% i 75,9%). I ovdje se, uostalom kao i u cijelom istraživanju, pokazuje da su osobe u školama u načelu
manje kritične od osoba koje rade u drugim institucijama obrazovnog sistema.
Međutim, pogledamo li procjene zapošljenih u školama koje se odnose na specifične informacije o
kvalitetu pojedinih aspekata (Fig. 133a), primijetićemo osjetno veći stepen kritičnosti. Manje od polovine
ispitanika/ispitanica drži da u obrazovnom sistemu u dovoljnoj mjeri postoje relevantne informacije o
učeničkim postignućima, a manje od trećine procjenjuje da u obrazovnom sistemu u dovoljnoj mjeri
postoje relevantne informacije o kvalitetu pojedinih škola, predmetnih programa, udžbenika, programa
stručnog usavršavanja i sistemske podrške školama.
Fig 133.a Postoje li u obrazovnom sistemu relevantne informacije o kvalitetu
- ZAPOŠLJENI U ŠKOLAMA?
U dovoljnoj U određenoj Vrlo malo Uopšte ne
mjeri mjeri
O učeničkim postignućima 43.9% 49.5% 5.6% .9%
O kvalitetu pojedinih škola 26.0% 55.8% 16.3% 1.9%
O kvalitetu predmetnih programa 28.0% 57.0% 14.0% .9%
O kvalitetu udžbenika 20.0% 55.2% 23.8% 1.0%
O kvalitetu programa stručnog
27.1% 49.5% 22.4% .9%
usavršavanja
O kvalitetu sistemske podrške školama 21.9% 55.2% 21.9% 1.0%
84