evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac rano. „Dešavalo se da ne urade svoj posao, i to na najmlađem uzrastu, pa kasnije djeca ne mogu da uđu u redovni sistem školovanja.“ Ministarstvo prosvjete i sporta, Zavod za školstvo i ostale nadležne institucije: Mišljenja ispitanika/ispitanica po pitanju institucionalne podrške uvođenju inkluzivnog obrazovanja variraju od onih koji smatraju da je dobro i to što nadležni nijesu branili njegovo uvođenje do onih koji prepoznaju konkretne oblike podrške, posebno u vidu obuka. Ispitanici/ispitanice povezuju napredak na ovom polju sa procesom evropskih integracija jer su tek sada otpočela ili otpočinju ulaganja. Na zatvoreno pitanje o tome da li nadležne institucije ulažu dovoljno napora u pravcu unapređenja inkluzivnog obrazovanja, ispitanici/ispitanice su prilično kritični. Samo jedan misli da nadležni apsolutno ulažu dovoljno, a njih šest da uglavnom ulažu. Sa druge strane, šest misle da nadležnu ulažu uglavnom nedovoljno, a još pet da ulažu apsolutno nedovoljno. Meni je ovo najteži dio posla, kada to treba da se napiše na papiru, to mi je problem. Fali mi da neko kaže šta treba uraditi, šta se ne smije uraditi ni u kom slučaju, a sve prethodno pomenuto ne funkcioniše kako treba, i treba nešto mijenjati. (o IOP-u) IOP – osposobljenost nastavnika/nastavnica za izradu IOP-a, timski rad na njihovoj izradi, njihova sveobuhvatnost i usklađenost sa standardima znanja Kada se došlo do vrlo konkretnih pitanja, kao što je iskustvo na kreiranju individualnih obrazovnih planova (IOP) na vidjelo su izašli brojni problemi. Generalno, ispitanici/ispitanice se žale da u procesu kreiranja IOP-a nemaju dovoljno stručne podrške, da se u nekim slučajevima IOP priprema na silu, da se ne implementira i sl. Problematika ocjenjivanja djece sa posebnim potrebama Po ovom pitanju vlada prilična konfuzija među nastavnicima/nastavnicama. Ispitanici/ispitanice se ne slažu međusobno o tome kakva svjedočanstva treba da dobijaju djeca sa posebnim obrazovnim potvrdama. Iskustva su podijeljena, dok neki smatraju da je njihovo ocjenjivanje samo formalno i da djeca „skoro nepismena prelaze razrede“, drugi su imali iskustva da su stručne škole u kojima se obrazuju ova djeca ponekad „jače“ nego gimnazija. Tranzicija među nivoima obrazovnog sistema Ispitanici/ispitanice odgovaraju da odgovor na ovo pitanje varira od slučaja do slučaja. Dok u nekim situacijama, zahvaljujući dobrim međuljudskim odnosima saradnja između nastavnika/nastavnica koji prate dijete bude veoma dobra, u drugim situacijama se dešava da neke škole neće ni da prime djecu iako su matične. Obuka nastavnog kadra za inkluziju Nema saradnje među kolegama, neće da pitaju i pogledaju portfolio (neformalni) gdje se pominje napredovanje djece i njihove karakteristike. Prijedlog je da se zakonski reguliše pravljenje zvaničnog portfolio za djecu i da to bude obaveza.. Ispitanici/ispitanice se slažu da u postojeće obuke treba uključiti što više praktičnog znanja koje će omogućiti konkretna uputstva kako reagovati u datoj situaciji. Dosadašnja iskustva sa obukama su takođe podijeljena, u određenim slučajevima su dale rezultate, dok u drugim slučajevima napretka nije 178
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac bilo. Ipak, da ispitanici/ispitanice nijesu u potpunosti sigurni u svoja znanja i sposobnosti govori podatak da je na zatvoreno pitanje o tome u kojoj su mjeri informisani o problemu inkluzivnog obrazovanja od 17 onih koji su odgovarali, 10 reklo da je uglavnom informisano, a 6 da je veoma informisano (jedan ispitanik nije odgovorio). Ispitanici/ispitanice se slažu da su sljedeća znanja i vještine veoma važna ili važna za vaspitača/vaspitačicu-učitelja/učiteljicu za rad sa djecom sa posebnim potrebama: opšte znanje o djeci sa posebnim potrebama, posebna znanja o specifičnim potrebama pojedinih kategorija djece, didaktičkometodska znanja i vještine za rad sa djecom sa posebnim potrebama, znanja o izradi individialnih obrazovnih planova, sposobnosti saradnje sa roditeljima, pedagoško-psihološkim službama, mobilnim timovima i zavodima za djecu sa posebnim potrebama, te osposobljenost nastavnika/nastavnica za timski rad sa asistentom/asistentkinjom u nastavi. Takođe, smatraju da je neophodno da obuka o inkluziji bude kontinuirana. Međutim, vaspitači/vaspitačice i učitelji/učiteljice su nešto kritičniji kada je u pitanju ocjena trenutne osposobljenosti nastavnika/nastavnica i vaspitača za implemetaciju inkluzije: Grafik 2 – Osposobljenost nastavnika/nastavnica i vaspitača za implementaciju inkluzije “Što se tiče efekata, ima ih – djeca su izašla iz tame, ušli su u naše živote i promijenio se odnos prema djeci, došlo je do inovacija u radu (...), postali smo osjetljiviji za djecu, njihove problem, otvoreniji za promjene.” Kada je u pitanju oblik optimalnog načina obrazovanja nastavnog kadra za djecu sa posebnim potrebama, većina ispitanika/ispitanica preferira formalne oblike obrazovanja, npr. osnovne ili specijalističke univerzitetske studije za inkluzivno obrazovanje. Takođe, ističe se da je neophodo što više prakse. Zadovoljstvo djece sa posebnim potrebama u inkluziji Ispitanici/ispitanice se generalno slažu da su djeca srećnija, premda se takođe slažu da postoji jasan trend izolacije starije djece sa posebnim obrazovnim potrebama. Nedostaci u implementaciji inkluzije 179
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 129 and 130: Kada su u pitanju institucije koje
Page 159 and 160: Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 177: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 193 and 194: 8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?