evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac nadzornika/nadzornica teža samim tim što je slobodnija u odnosu na ranije, a da sloboda bez formiranog odnosa odgovornosti nije dobra kombinacija. Nadzornici/nadzornice smatraju da nije dovoljno dobro povezan proces (inicijalnog) obrazovanja nastavnog kadra sa ciljevima reforme: „Počeću od školovanja kadra – ja kažem za predškolsko, a negdje i za osnovne, fakultet ima autonomiju – dešava se da praksa ide ispred, a teoretsko obrazovanje se ne dešava. Stari profesori se ponašaju kao prije i dolaze vam ljudi sa tim shvatanjima. Pitam se da li stariji profesori priznaju ovaj koncept, da li čak nekad imaju negativnu priču i nameću sami studentima takvu priču. Imamo sukob pomalo, čini mi se.“ I drugi nadzornici/nadzornice su podržali priču o problemu stvaranja kadrova i njihovoj osposobljenosti da rade sa određenim starosnim kategorijama, posebno najmlađima u reformisanoj školi. Posebno je istaknut problem zapostavljanja vaspitne dimenzije obrazovanja: „Šta je s vaspitnim uticajem? Učenici treba njemu da se povjere. Kada? Da ga jure po hodniku? On kaže pusti me sad, planiram drugi čas, nemam vremena… Kompletna vaspitna strategija nam je malo po strani u odnosu na obrazovnu strategiju. Nažalost, vaspitanje treba da bude iznad obrazovanja, iako su to neodvojive dvije stvari…“ Pitanje koje se nametnulo kao važno, a koje je svojim komentarom isprovocirao jedan od učesnika razgovora, bilo je u kojoj je mjeri reforma donijela rasterećenje djece: „Imamo više predmeta, to je više časova; imamo više knjiga – pogledajte za svaki predmet 3-4 knjige; djeca počinju sa šest godina.“ Isti ispitanik smatra da je reforma donijela „višestruko preopterećennje – sadržajno, vremenski, emocionalno, radno, psihološki“, ali da nažalost po tom pitanju nije rađeno ozbiljno istraživanje i da se time niko ozbiljno ne bavi. Jedan od razloga koje navodi odnosi se i na mogućnost da se rezultati takvog istraživanja nikome ne bi dopali. Međutim, on smatra da su nužni da bi reforma uspjela. Prema njemu, treba praviti sitne i oprezne korake u reformi da se ne bi proizvela još veća šteta: „Ja sam pristalica malih koraka i uvijek pola koraka nazad da vidim da li iza sebe pravim lom u sistemu - toliko je bilo promjena, da sam se bojao da će se sistem urušiti. Ja sam pristalica malog.“ Sa ovim konstatacijama su se drugi u određenoj mjeri složili, ali ne u potpunosti. Onaj dio koji nije bio sporan odnosi se na preopterećenje djece: „Ja sam od početka bio uključen u reformu i naš cilj je bio da rasteretimo učenike do 30%, a bojim se da smo ih 30% opteretili“, kazao je na to drugi ispitanik. Dio koji je donekle ostao sporan odnosi se na tempo reforme jer neki ispitanici/ispitanice smatraju da ga ne treba usporavati. Kao pozitivnu promjenu jedan od ispitanika ističe da se u organizaciji građe za obrazovni proces kreće od sopstvenog kulturnog i društvenog nasljeđa, a da se više ne vrši isključivo „prepisivanje“ i „ijekaviziranje“ nastavnih sredstava drugih. „Šta je s vaspitnim uticajem? Učenici treba njemu da se povjere. Kada? Da ga jure po hodniku? On kaže pusti me sad, planiram drugi čas, nemam vremena…Kompletna vaspitna strategija nam je malo po strani u odnosu na obrazovnu strategiju. Nažalost, vaspitanje treba da bude iznad obrazovanja, iako su to neodvojive dvije stvari…“ Još jedna pozitivna promjena koja je istaknuta odnosi se na uvođenje 15-20% samostalno dizajniranog nastavnog programa u saradnji sa zajednicom. Iako njeno korišćenje još uvijek nije do kraja zaživjelo, nadzornici/nadzornice smatraju da je potencijal veoma veliki. „... Korisno je zbog toga što za pojedine segmente koji su ranije bili škole nemaju uslova – konkretno za fizičko vaspitanje, sad je data mogućnost 138
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac da nastavnici iskoriste nešto što i nije u programu. Može da se nadomjesti nedostatak prostora. To mi se sviđa.“ Moglo bi se zaključiti da su nadzornici/nadzornice generalno zadovoljni time da se stvari i odnosi reformišu, ali naglašavaju da ima dosta „kadrovskih, materijalnih i finansijskih problema“ na tom putu. Ispitanici/ispitanice se slažu da se i sada određene stvari veoma dobro rade i da je kritika upućena isključivo u konstruktivnom smislu. Takođe, smatraju da ne treba žuriti već vrlo temeljno pristupiti svakom konkretnom problemu kako bi krajnji rezultat bio povoljan. Jedan od sagovornika tako kaže: „Ja sam pristalica da čekam polako, pa će biti i kvalitetnije. Ne očekujem prebrzo i ne volim da se prebrzo dešavaju promjene. Evo zašto i sociološki. Crna Gora je izašla iz jednog sistema plemenskog uređenja – idemo ka građanskom društvu. Malo je možda i prebrzo. Sve što je brzo ima i propratne štetne efekte. Da li mi odlučujemo o toj brzini ili su uslovi u kojima živimo takvi, ja sad ne bih ulazio u to. Malo, pa stani i vidi šta radiš i stalno istraživanje u kom pravcu idemo.“ Drugi ispitanik ima slično mišljenje: „Da li je trebala reforma – trebala je! Da li će ona da traje – trajaće! Da li će u CG malo duže da traje – da! U Crnoj Gori je tradicionalno prisutan konzervativizam i upravo zato mi imamo uticaja pomalo i zapada i istoka, ali nikad previše. To je prednost…ima i loših strana, ali ima i prednosti”. „Da li je trebala reforma – trebala je! Da li će ona da traje – „Imam osjećaj da je ova trajaće! Da li će u CG malo duže reforma dala izvjesnu slobodu da traje – da!“ nastavnicima, autonomiju, ali ona ih plaši – evo vam krila, letite, ali se oni sad boje da lete. Iza autonomije stoji velika odgovornost.“ NASTAVNI PROGRAMI Naredno pitanje koje je postavljeno u razgovoru odnosilo se na ocjenu izmjena nastavnih programa. Ispitanici/ispitanice su u ovom dijelu najviše govorili o fleksibilnom dijelu od 15-20% koji je ostavljen nastavnicima/nastavnicama da program prilagode lokalnoj sredini. Jedan dio ispitanika/ispitanica ovu novinu ističe u izuzetno pozitivnom kontekstu. Smatraju da je to veoma dobra promjena kojom se čak i rješavaju određeni tehnički problemi. „Mi, što se tiče fizičkog vaspitanja, imamo dosta problema prostornih, bezbjednosnih uslova i onda najčešće je problematika kod oblasti gimnastike, jer škole imaju sprave koje su poslije rata nabavljenje. Sada im je pružena mogućnost da umjesto te gimnastike nešto drugo uključe u program – mogao bi to da bude stoni tenis“, objašnjava jedan od ispitanika. Tu se došlo do pitanja nastavničke slobode u vezi sa kojom mišljenja sagovornika nijesu bila saglasna. Naime, jedan dio ispitanika/ispitanica smatra da je sloboda pozitivna promjena, međutim, drugi dio smatra da neki među njima nijesu baš spremni za ovu vrstu slobode. Tako jedan od ispitanika kaže: „Još uvijek ima dosta nastavnika koji predaju na klasičan način, bez obzira na to što se u reformi insistira na metodama rada koje su intenzivnije, efikasnije, da se do određenog cilja dođe kraćim putem. Oni koriste stare metode, frontalni oblik rada, a zanemaruju se neke intenzivnije metode. Tu još uvijek nastavnici se ne snalaze, još uvijek drže na jedan klasičan način“. Drugi ispitanik smatra da su se tom izmjenom stvorili praktični problemi: „Ovo 15-20%, verujte mi, kad god sam otišao u neku školu, učio sam ih čemu to služi. Možete li zamisliti tamo 10 km od srpske granice, kaže poseta muzičkoj školi. A, gde ti, mila sestro, imaš muzičku školu? Dok ti dođeš do muzičke škole u Bijelom Polju, zaboraviš gde si krenuo. Daj ti muzičko stvaralaštvo.“ Primijećeno je da nastavnici/nastavnice ponekad jednostavno ne znaju šta da rade sa svojom „slobodom“. Primjer koji navodi jedan od ispitanika odnosi se na aktivnosti koje su navedene u uputstvu za čas: „Ima kolona s aktivnostima, ali pazite. Pored ovoga ima tamo navedeno 5 brojalica napamet itd, 139
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88: Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 91 and 92: 2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 129 and 130: Kada su u pitanju institucije koje
Page 137: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 159 and 160: Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?