evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Drugi ispitanik je objasnio problem na sljedeći način: „Da udžbenik ne bude opterećen svim i svačim. Zašto nastavnik/nastavnica pravi izvode učeniku, ili pak roditelji kod kuće? Ne može tako, treba učenik da mu pravi izvod i da mu objasni šta je to najkraće i najprilagodljivije. Evo čitao sam sat vremena i ne znam o čemu se radi – to znači da nije dobro. Ako njih 23 od 25 to kaže onda nije to dobro. Znači udžbenici nijesu prilagođeni. Dakle, moraju se napraviti udžbenici kod kojih roditelji i nastavnik ne moraju da vade bilješke i da podvlače i kažu – ovo je važno“. Posebno važno mjesto u učenju su zauzeli priručnici kojih do skoro nije bilo. „Priručnik je nešto na čemu ne treba štedjeti novca i dobre priručnike je teško napraviti. Ja uvijek kažen da nije loše, iako treba novca, konsultovati stručnjake i izvan Crne Gore“. I ostali Ispitanici/ispitanice se slažu sa tim da su priručnici izuzetno važni, te da su se pokazali kao odlična podrška za organizaciju nastave. Kažu da je ona kvalitetnija na predmetima za koji postoji priručnik. „Trudim se da za svaku godinu obezbijedim nastavniku iz tog predmeta priručnik da ima, jer zaista su kvalitetno odrađeni...“, rekao je jedan od ispitanika i nastavio: „Njima (nastavnicima) je olakšan onaj dio puta gdje bi oni morali da sjednu, gdje bi trebalo da provedu neko vrijeme da bi to isplanirali. Pomoću priručnika mogu da koncipiraju svaki čas, imaju tačno šta trebaju, koji su im ciljevi, sadržaji i kako ih odraditi“. Stiče se utisak da su dva osnovna benefita od priručnika – unifikacija i standardizacija te unapređenje kvaliteta nastave. No, jedan od ispitanika je imao primjedbu u ovom pogledu. Naime, on smatra da se nastavnici/nastavnice suviše slijepo drže tih priručnika: „Priručnici su bili tako zamišljeni (kao modeli), a ne kao nekakvo sveto pismo pismo koje bi trebalo da se kruto primjenjuje bez unošenja u svemu tome nečega ličnog“. Većina ispitanika/ispitanica smatra da su udžbenici primjereni dobi djece, mada ima i primjedbi, posebno u terminološkom smislu: „Opaženo je, prilikom uvođenja građanskog obrazovanja, još dok je bilo na nivou predmeta, da je bilo termina sa kojima su problema imali i nastavnici, kao što je 'mjera javne politike' što je dosta apstraktno i za odrasle“. Jedna direktorica je ispričala da ima problem sa udžbenicima za starije razrede i da je morala da reaguje jer je terminologija bila takva da su je i nastavnici/nastavnice teško pratili: „Ne govore izrazi da je čovjek pametan ako koristi takve izraze, pametan je ako to krupno i nejasno približi tako da bude jasno“. Drugi direktor ima primjedbu na konkretne sadržaje koji su prema njegovom mišljenju „zastrašujući“ za djecu, npr. primjeri sa vješticama u udžbenicima za engleski jezik za prvi, drugi i treći razred. Nastavnici/nastavnice su prijavili ovom direktoru da djeca doživljavaju „stres“ od tih primjera. „Vrlo je bitno da neko dobro Direktori/direktorice su svjesni toga da savremena elektronska komunikaciona sredstva i internet preuzimaju primat kao izvori informisanja mladih. U tom smislu, neki od njih smatraju poznaje materiju koju predaje, da treba obratiti posebnu pažnju na to da se kod djece ali mi smo prije svega pedagozi, popularišu knjige, kako bi se kvalitetnije opismenjavali. „Oni potiskuju udžbenik, potiskuju literaturu i knjigu kao objekat, ali prva je vaspitna uloga, pa onda ono što se meni lično dopada jeste što naši nastavnici knjigu i dalje cijene, i važno je da se knjiga pročita i da udžbenik stoji obrazovna.“ na stolu...“, rekla je jedna od ispitanica. Ipak, jedan od ispitanika napominje da nema svaka crnogorska porodica pristup internetu i da značajan broj djece kao jedini izvor informacija još uvijek koristi udžbenik ili riječ nastavnika/nastavnice. Priznajući mjesto koje internet zauzima u životu djece, direktorica jedne od škola kaže da je protivnik njegovog uključivanja u nastavu na nivou osnovne škole jer „dijete tu može svašta 114
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac da nađe da pročita“, a i ako se sa devet godina ne privikne na upotrebu knjiga, to svakako neće učiniti u srednjoj školi. KOMPETENCIJE NASTAVNIKA/NASTAVNICA Kada je u pitanju kompetencija nastavnika/nastavnica da izvode nastavu, mišljenja su uglavnom pozitivna, mada ima izuzetaka. Interesantno je primijetiti da su u prosjeku odgovori direktora/direktorica na ovo pitanje bili znatno kraći i manje informativni nego odgovori na druga postavljena pitanja tokom intervjua. Direktori/direktorice ističu da je za ovu profesiju neophodan kontinuiran rad na usavršavanju. Fakultetska diploma ne garantuje kvalitet rada nastavnika/nastavnica. „Vrlo je bitno da neko dobro poznaje materiju koju predaje, ali mi smo prije svega pedagozi, prva je vaspitna uloga, pa onda obrazovna“, mišljenje je direktorice jedne od osnovnih škola. Oni smatraju da su se najbolje prilagodili oni koji su prvi počeli sa izmjenama, seminarima, kursevima, tj. oni koji su prvi ušli u reformu. Stoga, kažu, prilagođavanje je proces. Takođe, bitno je da u školi postoje zagovornici reforme jer se onda i ostatak kolektiva lagano prilagođava. Jedna od primjedbi se odnosila na sistem „vršnjačke edukacije“ nastavnika/nastavnica. Naime, edukovani nastavnici/nastavnice je trebalo da prenesu znanja na ostale, što su ovi i činili, ali se pokazalo da je interesovanje i znanje u ovoj drugoj iteraciji bilo znatno slabije i nije dalo očekivane rezultate. Direktori/direktorice priznaju da u određenom obimu problem postoji u smislu da jedan dio nastavnika/nastavnica i dalje pruža otpor reformi i usavršavanju. „Ovdje postoji mali broj onih ljudi koji ne žele da se prilagode novim uslovima rada, ali i oni treba da znaju da mi dajemo djeci ankete iz kojih možemo da saznamo dosta o načinima rada“, objasnio je jedan od ispitanika. Direktori/direktorice nastoje da vrše provjeru kvaliteta nastave, međutim, kažu da hospitacija časova nije dovoljna i da problem opstaje sve do momenta dok nastavnik/nastavnica ne odluči sam da napreduje i da se usavršava. Više problema ima sa starijim nastavnicima/nastavnicama kojima teže pada prilagođavanje. Međutim, ima izuzetaka. Tako jedan od direktora kaže „mislim da je veći problem što ima slučajeva sa mlađim nastavnicima koji se poistovjećuju sa starijima koji otaljavaju posao“. Jedan od direktora je zamjerio visokoobrazovnim institucijama da se inicijalna edukacija nastavnika/nastavnica ne vrši na odgovorajući način: „To je ostavilo prolaz mnogim ljudima koji možda ne bi tako lako došli do tih diploma i znanja u onim sredinama gdje su to sticali nastavnici koji su se školovali prije deset i više godina...“ Direktori/direktorice kažu da se na usavršavanju nastavnika/nastavnica radi. Oni posjećuju seminare koje organizuju nadležne organizacije u državi, posebno Zavod za školstvo, ali škole i samostalno organizuju „Primijetio sam na seminarima za direktore da nijesmo ništa naučili, već je bilo dovoljno da se sakupimo nas 30 i postavimo jedni drugima pitanje kako smo riješili određenu stvar. Razmjena iskustava je od koristi, ne samo pohađanje seminara, koji su takođe korisni.“ 115
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 65 and 66: Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 87 and 88: Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 91 and 92: 2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 113: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 129 and 130: Kada su u pitanju institucije koje
Page 159 and 160: Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?