asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji
asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji
asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
III Deo: Sterilitet 139<br />
tumora koji stvaraju estrogen, tumora kore<br />
nadbubrega. Tumori Sertolijevih }elija, ili<br />
tumori Leydigovih }elija mogu, tako|e, da<br />
stvaraju estrogen. Najzad, davanje estrogena<br />
kod pacijenata sa karcinomom prostate,<br />
dovodi do insuficijencije testisa. Ovo se,<br />
uglavnom, sre}e u postpubertalnom periodu<br />
i uslovljava defekt u maturaciji germinativnih<br />
}elija, pa se i germinativni epitel<br />
smanjuje, a seminiferni kanali zadebljavaju<br />
i hijalinizuju. Vremenom se razvije kompletna<br />
skleroza tubula. Leydigove }elije<br />
atrofiraju.<br />
Vi{ak androgena<br />
Vi{ak androgena, sli~no vi{ku estrogena,<br />
suprimira sekreciju gonadotropina i dovodi<br />
do insuficijencije testisa.<br />
Endogeni vi{ak androgena mo`e biti<br />
udru`en sa raznim biohemijskim varijantama<br />
adronogenitalnog sindroma. Vi{ak<br />
endogenog androgena mo`e biti posledica<br />
androgen stvaraju}ih tumora kore nadbubrega<br />
i testisa. Nalaz u testisima zavisi<br />
od toga da li se tumor javio pre ili posle<br />
puberteta. Ako se razvio pre puberteta vide<br />
se virilizam i nezreli testisi. Ako je tumor<br />
nastao postpubertalno, testisi pokazuju progresivni<br />
gubitak germinativnih }elija i<br />
sklerozu tubula. Kada se tumor odstrani<br />
nema oporavka. Egzogeni androgeni se<br />
pona{aju kao endogeni.<br />
Vi{ak glukokortikoida<br />
Vi{ak glukokortikoida se javlja kod<br />
Cushingovog sindroma. Egzogeni glukokortikoidi<br />
se unose iz terapijskih razloga<br />
kod ulceroznog kolitisa, astme i reumatoidnog<br />
artritisa i rezultiraju oligospermijom,<br />
maturacionim zastojem i hipospermatogenezom.<br />
Nakon korekcije nivoa sledi<br />
oporavak.<br />
Hypothyroidismus<br />
Ovi pacijenti imaju redukovan fertilitet.<br />
Na biopsiji testisa se konstatuje hipospermatogeneza.<br />
Kada se tiroksin izbalansira<br />
fertilitet se oporavlja.<br />
Diabetes mellitus<br />
Kod ovih pacijenata je smanjen fertilitet<br />
zbog arterioskleroze testikularnih arterija i<br />
njihovih grana, {to dovodi do hipospermatogeneze,<br />
zadebljanja tunike proprije i<br />
seminifernih tubula. Ovi pacijenti imaju i<br />
neuropatiju {to je pra}eno impotencijom.<br />
Cisti~na displazija testisa<br />
To je redak kongenitalni defekt koji<br />
rezultira stvaranjem brojnih nepravilnih<br />
cisti~nih prostora u medijastinumu testisa.<br />
Intratestikularne ciste, za razliku od<br />
paratestikularnih cisti (hidrocele), su retke.<br />
Diferencijalna dijagnoza intratestikularnih<br />
cisti~nih lezija uklju~uje izolovane proste<br />
ciste, ciste tunike albugine, sekundarne<br />
ciste zbog traume ili inflamacije, epidermoidne<br />
ciste, cisti~ne neoplazme i cisti~nu<br />
displaziju testisa.<br />
Cisti~na displazija testisa je redak kongenitalni<br />
defekt koga su Leissering i<br />
Oppenheimer 1973. godine nazvali “ectasia<br />
rete testis”. Cisti~na displazija testisa je<br />
~esto udru`ena sa abnormalnostima bubrega<br />
ili kolektornog sistema.<br />
Makroskopski se u medijastinumu testisa<br />
vidi cisti~na formacija bez znakova<br />
nekroze i hemoragije. Lezija je jasno<br />
ograni~ena.<br />
Mikroskopski se vide mulptipli,<br />
nepravilni i me|usobno anastomozirani<br />
cisti~ni prostori razdvojeni fibroznim<br />
vezivnim tkivom. Lezija se fokalno mo`e<br />
pro{iriti u okolni deo testisa izme|u seminifernih<br />
kanala u vidu prstastih produ`etaka.