asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji
asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji
asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
IV Deo: Asistirana <strong>reproduktivna</strong> <strong>tehnologija</strong> 275<br />
i procuriti u tankove sa te~nim azotom.<br />
Jonomerske paljete od smole su najprakti~nije,<br />
jer ostaju savitljive i mogu se topiti na<br />
vrhu radi osiguravanja protiv curenja.<br />
Sistem obele`avanja radi identifikacije<br />
paljeta bi trebao biti otporan na niske temperature<br />
i lociran unutar cev~ice, po{to<br />
uobi~ajeni na~in obele`avanja nije trajan.<br />
Mesto skladi{tenja uzorka bi trebalo biti<br />
nadgledano periodi~no, uz kontrolu nivoa<br />
te~nog azota.<br />
Pokretljivost i sposobnost normalnog<br />
rasta i razvoja krioprotektirane sperme<br />
Pokretljivost je dobar parametar kvaliteta<br />
kod spermatozoida dobijenih ejakulacijom.<br />
Ovi spermatozoidi bi uvek trebali<br />
da imaju prednost. Iako se uspe{na oplodnja<br />
i razvoj embriona mogu desiti i sa<br />
nepokretnim ejakuliranim spermatozoidima,<br />
dobijeni rezultati su slabiji. Isto<br />
zapa`anje va`i i za nepokretne epididimalne<br />
spermatozoide.<br />
Suprotno tome, u dosada{njim istra`ivanjima<br />
je utvr|eno da nepokretni testikularni<br />
spermatozoidi imaju isti potencijal za<br />
oplodnju kao i pokretni. Ukoliko se<br />
motilitet ne popravlja posle produ`ene kultivacije,<br />
predla`e se HOS - hypoosmotic<br />
swelling test u cilju identifikacije spermatozoida<br />
sa neo{te}enim membranama.<br />
HOS - hipoosmotic swelling test je<br />
razvijen kao metoda za procenjivanje<br />
funkcionalnog integriteta membrane<br />
humanog spermatozoida. Spermatozoid se<br />
inkubira u hipoosmotskom medijumu. Kod<br />
spermatozoida koji imaju funkcionalnu<br />
membranu pro{iruje se citoplazmatski prostor,<br />
dok se vlakna repa uvijaju. Ove promene<br />
se vide uz pomo} svetlosnog mikroskopa.<br />
Spermatozoidi sa inaktivnom }elijskom<br />
membranom ne uve}avaju cistplazmatski<br />
prostor i njihov rep ostaje nepromenjen.<br />
Spermatozoidi koji pokazuju pozitivan<br />
hipoosmotski swelling test su vitalni.<br />
Kori{}enjem testa mogu}e je identifikovati<br />
vitalne spermatozoide i u najte`im slu~ajevima<br />
asthenozoospermije i selektirati ih za<br />
kori{}enje u programu vantelesne oplodnje<br />
ICSI - intra citoplasmatic sperm injection<br />
tehnikom.<br />
Izlaganje pentoksifilinu, tako|e, mo`e<br />
inicirati i pobolj{ati pokretljivost. Me|utim,<br />
ova tehnika je slo`ena i sa ograni~enim<br />
pozitivnim ishodom.<br />
Morfologija sperme<br />
Morfologija spermatozoida je va`na, ali<br />
nije apsolutni parametar za odabir zdravog<br />
spermatozoida. Neke abnormalnosti glave,<br />
repa i srednjeg dela se mogu povezati sa<br />
genetskim poreme}ajem spermatozoida, pa<br />
prema tome igraju va`nu ulogu u selekciji<br />
spermatozoida pre ICSI - intra citoplasmatic<br />
sperm injection oplodnje.<br />
Postoji jasna korelacija morfologije<br />
spermatozoida sa njegovim genetskim<br />
sadr`ajem.<br />
Oko 26% spermatozoida sa amorfnim,<br />
okruglim i izdu`enim glavama imaju strukturne<br />
hromozomske anomalije. Ve}ina<br />
spermatozoida sa velikim glavama su<br />
diploidni. Spermatozoidi sa okruglim<br />
glavama imaju promenljiv nedostatak u<br />
komponentama odgovornim za aktiviranje<br />
oocita nakon oplodnje.<br />
Tako|e, postoji korelacija promenjene<br />
morfologije spermatozoida sa labavo raspore|enim<br />
hromatinom.<br />
S druge strane je dokazano postojanje<br />
aneuploidnosti polnog hromozoma kod<br />
morfolo{ki normalnih spermatozoida kod<br />
pacijenata koji su bili u programu ICSI - intra<br />
citoplasmatic sperm injection. Utvr|eno je<br />
prisustvo aneuploidnosti od 2 - 5% za X, Y<br />
ili hromozom 18, kod morfolo{ki normalnih<br />
spermatozoida. Ovi rezultati pokazuju da<br />
normalna morfologija nije apsolutni<br />
indikator za odabir genetski normalnih<br />
spermatozoida.