asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji
asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji
asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
II Deo: Humana reprodukcija 55<br />
Fiziolo{ke aktivnosti estrogena su regulisane<br />
enzimom 17ß HSD - hydroxysteroid<br />
dehydrogenaze. Tip 1 - 17ß HSD - hydroxysteroid<br />
dehydrogenaze je odgovoran za<br />
konverziju polnog steroida niske aktivnosti<br />
estrona E1 u potentniji oblik estradiol E2,<br />
dok enzim tipa 2 katali{e suprotnu reakciju.<br />
Enzim 17ß HSD - hydroxysteroid dehydrogenaze<br />
tip 1 se ekspresuje u granuloznim<br />
}elijama i u CL - corpus luteum-u, dok prisustvo<br />
enzima tipa 2 nije utvr|eno. Uloga ovih<br />
enzima u CL- corpus luteum-u tokom ~itave<br />
lutealne faze je jo{ uvek nesigurna.<br />
Nedavno otkrivene mutacije FSH - follicle<br />
stimulating hormone-a i FSHR - follicle<br />
stimulating hormone receptor-a kod<br />
ljudi, su zna~ajno pro{irile na{e znanje o<br />
ulozi FSH - follicle stimulating hormone u<br />
<strong>reprodukciji</strong>. FSH - follicle stimulating<br />
hormone je apsolutno neophodan za<br />
ispravno funkcionisanje jajnika kod `ene.<br />
@ene koje su homozigotne na inaktiviraju}u<br />
mutaciju FSHR - follicle stimulating<br />
hormone receptor gena pokazuju hipergonadotropnu<br />
ovarijalnu disgeneziju,<br />
amenoreju i neplodnost.<br />
Osim toga, uzorci biopsije ovarijuma<br />
homozigotnih `ena pokazuju veliki broj<br />
primordijalnih i primarnih folikula sa jako<br />
retkim znacima daljeg folikularnog razvoja.<br />
Me|utim, mu{karci koji su homozigotni<br />
na FSHR - follicle stimulating hormone<br />
receptor mutaciju su slabije plodni uz ni`i<br />
broj spermatozoida i manju veli~inu testisa,<br />
{to nagove{tava da FSH - follicle stimulating<br />
hormone nije apsolutno neophodan za<br />
iniciranje spermatogeneze u pubertetu.<br />
Perifolikularna vaskularnost<br />
Perifolikularni protok krvi je pokazatelj<br />
folikularne heterogenosti i oocitne kompetencije<br />
i prediktor implantacije.<br />
Angiogeneza, razvoj novih krvnih sudova,<br />
je opisana kao feto-onkogeni doga|aj<br />
po{to je osobina fetalnog razvoja koja se<br />
dovodi u vezu sa razvojem tumora.<br />
Kontrolisana cikli~na angiogeneza je na<br />
jedinstven na~in iskazana u reproduktivnom<br />
traktu odrasle `enske osobe.<br />
Angiogeneza, u `enskom traktu, se iskazuje<br />
u jajniku i endometrijumu.<br />
U jajniku se perifolikularna angiogeneza<br />
iskazuje progresijom folikula ka<br />
antralnom stadijumu, nastavlja posle ovulacije<br />
razvojem CL - corpus luteum i u odsustvu<br />
trudno}e, prestaje sa regresijom corpus<br />
luteum-a. Prekid angiogenskih doga|aja<br />
na jednom mestu jajnika je pra}en inicijacijom<br />
angiogenskih doga|aja na drugom<br />
mestu i razvojem novih folikula.<br />
Angiogeneza u endometrijumu prati<br />
implantaciju embriona. To je programiran<br />
doga|aj koji vodi ka razvoju placente, ali<br />
se povla~i, regresira u slu~aju neuspeha<br />
rane trudno}e.<br />
Primordijalni i preantralni folikuli su<br />
avaskularni. Razvoj antralnog folikula iz<br />
primordijalnog je pra}en diferencijacijom<br />
skvamoznih }elija primordijalnog folikula<br />
u karakteristi~no kubi~ne granulozne }elije<br />
i diferencijacijom slojeva tekalnih }elija iz<br />
ovarijalne strome. Ovi slojevi }elija, razdvojeni<br />
laminom su bitni za funkcionisanje<br />
folikula i daju veliki doprinos intra-folikularnoj<br />
sredini intereaguju}i u hormonalnoj<br />
kontroli folikularnog razvoja. Bezbrojne<br />
studije izve{tavaju o slo`enom nizu<br />
aktivnosti granuloznih }elija; steroidogenim<br />
aktivnostima, produkciji faktora rasta<br />
citokina, enzima, regulisanju proteina koji<br />
daju doprinos promenama mikrosredine<br />
oocit - folikul.<br />
Sa napretkom folikula ka antralnom<br />
stadijumu theca interna i eksterna sti~u<br />
vaskularizaciju koja sadr`i u sebi mre`u