03.12.2012 Views

asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji

asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji

asistirana reproduktivna tehnologija u humanoj reprodukciji

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

II Deo: Humana reprodukcija 31<br />

Do nedavno je postojalo verovanje da<br />

aneuploidne ootide nastaju, uglavnom, kao<br />

posledica nerazdvajanja bivalenata u prvoj<br />

mejoti~koj deobi. Me|utim, nedavne studije<br />

nagovestile su da nerazdvajanje hromatida<br />

zna~ajno doprinosi ukupnom broju<br />

gre{aka u procesu mejoze, pokazuju}i zavisnost<br />

u~estalosti gre{aka od starosne dobi<br />

majke.<br />

Da bi se stekla kompletna slika u kom<br />

momentu se de{avaju gre{ke u mejozi<br />

veoma su bitne informacije o podudarnom<br />

setu hromozoma prvog polarnog tela PB1 -<br />

polar body. Naime, svaki poreme}aj u broju<br />

hromozoma sekundarnog oocita koji je<br />

nastao kao rezultat gre{ke u mejozi I mora<br />

biti pra}en odgovaraju}om aneuploidijom<br />

prvog polarnog tela. Zbog toga se analizom<br />

kariotipa PB1 indirektno dobijaju informacije<br />

o mogu}im aneuploidijama sekundarnog<br />

oocita. Novije studije su pokazale<br />

da hromozomi PB1 - polar body postaju<br />

prepoznatljivi i prebrojivi posle 2-3 ~asa u<br />

in vitro uslovima i tokom slede}ih 2 do 3<br />

~asa, sa degeneracijom koja sledi posle 6-7<br />

~asova nakon ekstruzije. Ipak, analiza kariotipa<br />

prvog polarnog tela, PB1, ~esto je<br />

veoma ote`ana zbog hromozomskog<br />

preklapanja.<br />

Kao pomo}no sredstvo u analizi kariotipa<br />

PB1 koristi se ~esto FISH - fluorescence<br />

in situ hybridization, metoda. Na osnovu<br />

FISH metode proverava se prisutnost broja<br />

hromatida za svaki konkretan hromozom.<br />

Za }elije koje nastaju na kraju mejoze I,<br />

kao {to su sekundarni oocit i prvo polarno<br />

telo, koje imaju haploidan broj hromozoma<br />

i kod kojih se svaki hromozom sastoji iz<br />

dve hromatide, broj signala, ta~aka, za<br />

odre|eni hromozom treba biti dva. Svako<br />

odstupanje od ovog broja, nedostatak<br />

jednog ili oba signala kao i vi{ak jednog ili<br />

oba signala govori o gre{ci koja se desila<br />

tokom mejoze. Za izvo|enje FISH metode<br />

koriste se specijalne DNK probe koje fluoresciraju<br />

i koje su specifi~ne za odre|eni<br />

hromozom. Ovom metodom proverava se<br />

prisutnost hromatida hromozoma za jedan<br />

ili vi{e hromozoma, pa se ne dobija uvid o<br />

eventualnim poreme}ajima kompletnog<br />

kariotipa. U prvim analizama hromozoma<br />

kori{}ene su fluoroscentne alfa-satelit<br />

DNK, sonde za hromozome 18 i X.<br />

Svi podaci koji su dobijeni analizom<br />

hromozoma PB1 klini~ki su primenjeni<br />

tako {to su kori{}eni za predselekciju oocita,<br />

koji nemaju aneuploidnosti, kod IVF -<br />

in vitro fertilisation starijih pacijenata.<br />

Iskustvo je pokazalo da su informacije o<br />

kariotipu PB1 ipak nedovoljne da bi se<br />

utvrdilo da ne postoji abnormalnost<br />

oplo|enog oocita. Precizne informacije<br />

mogu se dobiti tek kada se sa sigurno{}u<br />

utvrdi krajnji ishod druge mejoti~ke deobe,<br />

na osnovu analize kariotipa drugog<br />

polarnog tela PB2 - polar body.<br />

Sekvencijalno uklanjanje PB1 - polar<br />

body i PB2 - polar body se koristi za testiranje<br />

poreme}aja gena, PCR - polymerase<br />

chain reaction ili FISH - fluorescence in<br />

situ hybridization analizom.<br />

Biopsirani oociti se vra}aju u kulturu,<br />

posle provere postojanja deobe i obavlja se<br />

transfer u zavisnosti od genotipa oocita.<br />

Embrioni se transferi{u u implantacionom<br />

periodu.<br />

Kako se PB1 i PB2 izbacuju iz oocita<br />

tokom normalnog procesa sazrevanja, njihovo<br />

uklanjanje nema biolo{ku ulogu u<br />

razvoju embriona. Kompetentnost embriona<br />

se nije promenila nakon uklanjanja PB1.<br />

Studije koje su pratile rast i razvoj ovih<br />

embriona kroz implantacioni i postimplantacioni<br />

period kao i prate}e studije kod<br />

dece ro|ene nakon ove procedure, potvrdile<br />

su da nema {tetnih uticaja ove metode.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!