Gacovic Od romanskog stanovnistva do Rumuna Timocana (VII-XVI vek) knjiga III (1)

254 Slavoljub Gacović
na Butul + an),”* Buza (< rum. imena Buzš < buzš „usna; ušće“, a u
toponimiji ovaj naziv predstavlja ivicu, kraj ili rub nečega), ““ Buzina ornica,
Carina (< rum. tarind „njiva, oranica, ziratna zemlja“ < tarš „zemlja“ <
lat. terra), Cer, Cerak, Cerje, Cerova glava, Cerova padina, Cerova poljana,
Cerska strana, Ćućulija (< rum. imena Ciuciul < rum. ćuću/čuču/ciuciu
„mladunče šarana“ + ul),”! Čabura/Čobura (/izvor/ < srp. čub- nastalo
metatezom od početnog sloga rum. buci/um/ = buč/um/ „deblo ili koren stabla“
+ rum. suf. -urd),”' Čigrej (stena), Čordarovo (< rum. imena *Ciordar/u
< rum. čordi/ciordi „krasti sitnice“ < cig. cior /sa participom ciordiom/
+ suf. —ar + ovo), Čuka x 26, Čukalica, Čukar, Čuker, Čukin kladanac,
Del x 71, Dinino kamenče (< rum. hišaok. Din/u < Co/n/standin/w/),"*" Dodina
padina (< rum. imena Doda),"” Dolnja planina,!**! Durlan (< rum.
imena Durlan < rum. reg. durlan „momak, mladić“),*? Đigos, Gandići (<
rum. imena Gandi indijskoga porekla /Gandhi/),”* Ganija (< rum. Ganš),
” Golokordina (< srp. golo + rum. cord4 „padati na gomilu /o stablima/“),!*5
Gornja planina, Gramada (< rum. gramadš „gomila, hrpa kamenja“),
Grujina valuga, Gusti čukar, Jankula (< rum. imena Jancul), Jerdan,
Kalanderov grob (< rum. imena Calander < rum. calandru ili srp. kalandar
„mašina za valjanje tkanine; valjavica, valjarica® < fran. calandre),"** Kapilija
(< rum. copil „dete“ /mesto gde su se najčešće kopilile = poradale
ovce),” Kormati del (< rum. a curma ,razdrobiti < vlat. *corrimare
1515 [. Jordan, Dictionar, 91 (top. Butulan u Rumuniji).
1516 [. lordan, Toponimia, 19. Upor. top. Buza, Buza-Bogolinului, Buza-Piscului, Buza-
Plaiului, Buza-Sarbei, Buza-Toplicioarei, Buza-Turcului itd. u Rumuniji; Uporedi familiju ai
lu Buzd al Mustafi (s. Halovo), ai lu Buzan (Zajetar) ili nadimak Buzatu al Patri iz familije ai
lu Cioboti (prez. Cobotovic – s. Halovo).
!517 Gh. Bulgdr, Gh. Constantinescu-Dobridor, Dicfionar, 61.
118 S, Georgijevi¢, Etimologija imena mesta SR Srbije, Niš, 1985, 41.
157 . Jordan, Dictionar, 173. .
1520 Uporedi ime Dodd a lu Radu Cioboti (s. Halovo) i ime Doda (B. Hrabak, Viasi starinci
i doseljenici u porecju Zapadne Morave /do 1570. godine/, Zbomik radova narodnog muzeja,
XX, Catak, 1990, 42, n. 21 /= Hrabak, Plasi/).
1321 Vidi rešenje ojk. Planinice zabelezeno u turskim popisnim defterima XV-XVI veka.
1321 lordan, Dictionar, 187; Gh. Bulgar, Gh. Constantinescu-Dobridor, Dictionar, 99.
133 1. lordan, Dictionar, 214. U vlaskom selu Halovu kod Zaječara Gandi je nadimak za
čoveka izuzetno tamne puti i neuhranjenog izgleda.
1524 [. lordan, Dicfionar, 214. Upor. porodično ime ai lu Gand (prez. Popović – s. Halovo);
Iordan, Toponimie, 179: li¢no ime Ganea.
1525 Gh. Bulgir, Gh. Constantinescu-Dobridor, Dicfionar, 76; S. Georgijevié, Viasi, 34
(Kordan).
1326y Breban, Dicfionar, 127.
1527 5. Georgijevié, Plasi, 126 (kopilica „ovca ojagnjena pre vremena®). Upor. top. Kopilišće
i Kopila koji su navedeni u Povaljskoj listini 1184 (prepis 1250) na Braču, a potvrdeni su
1270. godine Splitu: ferram positam ad Copeliste i 1350. godine u nekadasnjoj Vrbaskoj županiji
Kopeelaaz i 1216. godine: inter montes Copile pole. U Istri kopila i kopilisée znate
Romanizacija i romansko stanovnistvo Timocke zone (I-XVI vek) 255
Jcorrimatus/),"*?® Klisura (< vlat. clausura ,,usek, uzani prolaz; tesnac, sutjeska*),
Kokojina/Kokorina glava (< rum. imena Cocoi/u/ < rum. reg. cocoi
„čvoruga;”” /fig./ uzdignuce terena“ ili Cocor/u/ < rum. cocor „divlja guska“),
Komin, Kopajko$ara, Kopajska reka (< rum. copži ,,pokriti krošnjom“
< copac „stablo“), Kordina padina, Kostol (/stenovit predeo na planinskoj
kosi/ < rum. coasti ,,uzbrdica; prevoj, rebro* 153 Kostolov kamen,
Kovilov del (< rum. imena Covila < rum. covild , kobilica /za vodu/“), Krivo
cerje, Kučavac, Labukovo (< Vlah + buk ,slap, brzak),'*' Labukovsko,
Latinska grobista, Madile, Magdalenin kamen, Magdin trap (< rum. hipok.
Magda < Magdalena), Magile, Magovac, Maksimov breg (< rum. imena
Macsim < lat. Maximus „najveći“), Mala aluga, Mala Vlava (= Vlahova),
Marina padina (< rum. imena Marin < lat. Marinus ,,morski*),"** Marine
granice, Marinkovo trnje, Matejovo (< rum. imena Matei < lat.
Mathaeus < hebr. matitiahti, matitiah- „dar boga Jehove*),"** Mateova stružina,
MerdZanova bara/MerdZanovo blato (< rum. imena Mergea + augm.-
pej. suf. -an < lat. —anus ili srp. MerdZan < tur. mercan < arap. margan „koral;
perla®),'* Merdzelat (< rum. reg. mirgelat „ukrašen; obavijen ogrlicom
od perli* < rum. margel „đinđuva, ogrlica“ turskoga porekla), Mikulov
del (< rum. imena Micul < rum. mic „malen“),!%* Mirosandino (< rum. složenog
imena Mirosand/u/ < Miros < miros „miris“ + Sandu < Aleksand/r/u),
Mirosin cer (rum. imena Miros < rum. miros „miris“),% MurdZin potok
&
,stog trave, zemlje ili kamenja blizu kuée®; to znacenje navodi i Rječnik JAZU V, 298, s napomenom
da se govori u juznoj Dalmaciji. Kopilu je Skok doveo u vezu s lat. capelia s promenom
protonickog a u o, ali je takvu vezu tesko prihvatiti — kaze Petar Šimunović — jer je
capella do nas došla prilično kasno (P. Simunovié, Toponimija otoka Braca, 238). Simunovié
navodi Kopilisée „proplanak“ i Kopila „brdo s grékom gomilom“ (str. 238).
1538 p_Skok, Etimologijski rjecnik 11, 157; Skok, Etimologijski rjecnik 1, 50, 152; Dinić,
Recnik, 126.
15291 [ordan, Dictionar, 138. Upor. top. Cocorul u Rumuniji. Pre ée biti da je po sredi oronimski
naziv od rum. cocoj ,(fig) uzdignuce terena®, koji se može dovesti u vezu s kukla „golo
kamenito brdo“ (Visok kod Pirota), kukulj „ćuba“, ćuču/jbk „ćuba“ < lat. cucullus, cuculla
„glavica“ = glama „čukast osamljen vrh“ (kod Knjaževca) < rum. glamnie. Vidi: D. Petrovié,
O nekim karpato-balkanskim leksickim reliktima, 419. Upor. top. Kukuljka u oblasti Sokobaja.
1530} Jordan, Toponimia, 49: Coasta Afinisului.
151 N. Bogdanovié, Jezik i govor, Kulturna istorija Svrljiga II, Niš — Svrljig, 1992, 335 (=
Bogdanovic, Jezik): Viah-Bukova > Viabukova > Labukova.
%32 Mozda je nekada tu bio zapis posvećen Sv. Marini. Upor. top. Marina glavica (bio zapis)
u oblasti Sokobanje.
1533 M. Grkovi¢, Recnik, 128.
15 [. Jorđan, Dicfionar, 303; Grkovi¢, Recnik, 130.
1535 M. Grkovié, Rečnik, 131; M. Grkovi¢, Recnik imena Banjskog, 120 (Upor. top. Mikulovee).
"2‘ 1. Iordan, Dictionar, 309 (Mirosi i polj. ime Mirosz).