27.12.2023 Views

Gacovic Od romanskog stanovnistva do Rumuna Timocana (VII-XVI vek) knjiga III (1)

VI Nastanak i razvoj romanskog/rumunskog jezika i (supstratni) leksički ostaci ovog u prizrensko- timočkom dijalektu kao pokazatelji kontinuiteta Vlaha/Rumuna na prostoru Timocke zone VI - 1. Jezik Vlaha/Rumuna Timotke zone uvodne napomene VI 2. Istorijski izvori o podunavskom latinitetu i nastanku rumunskog jezika VI 3. Leksika Vlaha/Rumuna Timočke zone VI 4. Formiranje leksike - Izvedene ili nasleđene leksike VI 5. Morfologija rumunskog jezika VI 6. Grčke pozajmice u latinskom i rumunskom jeziku VI 7. Slovenske pozajmice u latinskom rumunskom jeziku i obratno VI 8. Turske pozajmice u rumunskom jeziku VI 9. Druge leksi¢ke pozajmice VII Fonetika rumunskog jezika . VIII Balkanizmi i leksički ostaci rumunskog jezika u prizrensko-timočkom dijalektu i argoima na _ prostoru Timok-Osogovo-Sara IX Onomastika Vlaha kao pokazatelj romaniteta na Balkanu sa posebnim osvrtom na Timočku zonu IX 1. Lična imena Braničevskog subašiluka 1467 godine IX 2. Lična imena Vidinskog sandžaka po popisu iz 1478/81. godine X Romansko/Rumunsko i drugo stanovništvo Timočke zone u svetlu toponomastike

VI Nastanak i razvoj romanskog/rumunskog jezika i (supstratni) leksički ostaci ovog u prizrensko- timočkom dijalektu kao pokazatelji kontinuiteta Vlaha/Rumuna na prostoru Timocke zone
VI - 1. Jezik Vlaha/Rumuna Timotke zone uvodne napomene
VI 2. Istorijski izvori o podunavskom latinitetu i nastanku rumunskog jezika
VI 3. Leksika Vlaha/Rumuna Timočke zone
VI 4. Formiranje leksike - Izvedene ili nasleđene leksike
VI 5. Morfologija rumunskog jezika
VI 6. Grčke pozajmice u latinskom i rumunskom jeziku
VI 7. Slovenske pozajmice u latinskom rumunskom jeziku i obratno
VI 8. Turske pozajmice u rumunskom jeziku
VI 9. Druge leksi¢ke pozajmice
VII Fonetika rumunskog jezika . VIII Balkanizmi i leksički ostaci rumunskog jezika u prizrensko-timočkom dijalektu i argoima na _ prostoru Timok-Osogovo-Sara
IX Onomastika Vlaha kao pokazatelj romaniteta na Balkanu sa posebnim osvrtom na Timočku zonu
IX 1. Lična imena Braničevskog subašiluka 1467 godine
IX 2. Lična imena Vidinskog sandžaka po popisu iz 1478/81. godine
X Romansko/Rumunsko i drugo stanovništvo Timočke zone u svetlu toponomastike

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

REFERAT<br />

ASUPRA TEZEI DE DOCTORAT<br />

„ROMANII TIMOCENI DE LA ROMANIZARE LA INCEPUTURILE<br />

TURCOCRATIEI (Contributii istorice)”<br />

ELABORATA DE DOMNUL SLAVOLJUB GACOVIC SUB<br />

INDRUMAREA STINTIFICA A PROF.UNIV.DR. GHEORGHE<br />

ZBUCHEA IN CADRUL FACULTATII DE ISTORIE DIN CADRUL<br />

UNIVERSITATII DIN BUCURESTI<br />

Subsemnatul dr. Gheorghe Zbuchea, profesor la Catedra de istorie<br />

universald a Facultatii de Istorie de la Universitatea Bucuresti, in calitate de<br />

indrumžštor stiintific, am primit, in forma finalž, teza de <strong>do</strong>ctorat elaborata de<br />

dl. Slavoljub Gacović pe parcusul mai multor ani, in urma unei ample<br />

<strong>do</strong>cumentdri, atat in Serbia cét si Roménia.<br />

Atunci cind s-a inscris la <strong>do</strong>ctorat, la Facultatea de Istorie a<br />

Universitatii bucurestene, dl. Slavoljub Gacovi¢, autor deja a unor carti si<br />

contributii despre realititi istorice si etnologice din Serbia de sud-est, si-a<br />

propus §i mi-a propus elaborarea unei teze de <strong>do</strong>ctorat privind vremurile mai<br />

vechi, de la origini pani la turcosra;ie, a roménilor din dreapta Dundrii,.din<br />

nordul Peninsulei Balcanice, numiti in mod curent roméani timoceni. Farad<br />

in<strong>do</strong>iala cž, perioada propusa era foarte larga, insumand multe veacuri si ca<br />

atare am ramas de comun acord de a se intocmi <strong>do</strong>ar o serie de capitole de<br />

contributii pe aceast tema. .<br />

Explicatia unei asemenea decizii are duble rždžcini care erau si sunt<br />

valabile, respectiv situatia istoriografiei problemei si posibilitatile de<br />

<strong>do</strong>cumentare/investigare a surselor primare, a <strong>do</strong>cumentelor scrise sau de<br />

altd naturs, atitea cat existd. In ceea ce priveste cercetarile de pand acum,<br />

cšrora de altfel autorul le-a si consacrat o parte substantiala din introducerea<br />

sa (p. 49-80) trebuie a se constata cd pind inspre vremurile instaurdrii<br />

turcocratiei si dupd aceea, ele sunt foarte sirace. Din motive lesne de inteles,<br />

asupra cdrora nu este de insistat acuma, istoriografia din Serbia, ca si cea din<br />

Bulgaria vecin, in general nu a scris despre romanii/vlahii de pe o parte sau<br />

alta a raului Timoc. Aceasta datoritš evident pozitiilor oficiale de la Belgrad,<br />

respectiv Sofia, care populatiei latinofone de acolo i-a contestat, i-a renegat<br />

uneori cu vehementd, masuri represive etc., apartenenta la roménitate. in<br />

literatura de specialitate din spatiul roménesc, nord dunžrean, cercetarile<br />

privind pe asa-zisii roméni timoceni sunt relativ putine si de valoare inegala.<br />

In perioada interbelicš au existat cd{iva savanti, precum G. Vilsan, S.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!