Gacovic Od romanskog stanovnistva do Rumuna Timocana (VII-XVI vek) knjiga III (1)

256 Slavoljub Gacović
(rum. imena Murga/Murgea /čitaj: Murdža/ < rum. murg „mrk“),!” Murdžinci
(zaselak), Mutino branište (< rum. imena Mut/u/ < rum. mut „nem“),
Na čukar, Nada Ci rej, Nestorova padina (< rum. kal. imena Nestor
starogrékog porekla), *** Nikuljac (rum. imena Nicul < Nicu + ul), % Paljin
potok (< rum. imena Pala/Palea = čitaj Palja),”*"" Paljino, Parastura (<
rum. parasit/pérdsit ,,napusten, /zap/ostavljen; zapusten, zanemaren“ + rum.
suf. -ura), Pasarelo (rum. pasirel „ptičica“), Peris, PeriSanka, Perišći krs,
Perivoj (< gré. nepiBodog ,basta“),""' Planenica/Planinica, Planina, Poda
Čigrej, Pribulovac, Prostruga (Golema, Mala), Prvulov trap, Prvulova
padina, Radulov kamen, Radulov kladanac, Radulov trljak, Radulov trnjak,
Radulovac, Radulovo, Ramniste,"* Rand¥ulova vodenica, Ravna
planina, Sajtarski potok (< vlat. saettarius „strelac“ < vlat. saetta „iStrela“ >
Zaječar), ” Sandina padina, Smederevo polje (< rum. imena Simedrea <
lat. Sanctus Demetrius „Sveti Dimitrije*),'* Stara struga (< rum. strungi =
alb. shtrungč „tor za mužu ovaca“), ? Svinak (/žumica/ < rum. reg. svifiac
„grab“), Svrljig, Šarbanovac, Šiljegar (< šiljeg — šilježe < lat. selectum
/upor. agnus selectus „odabrano — za rasplod – jagnje”/),'* Šiljegarnik (pašnjak),
Sljegarnik/Šljegarnik, Trendevilova vodenica (< rum. Trandafil <
ngré. trantafyllon „vrsta ruže“),!* ? Tribulovac (< rum. imena Tribul < grč.
Trib/os/ + ul), Tudorova šuma (< rum. imena Tudor < grč. Oe6Boppoc),!548
Tumba, Valuga/Valuđe,* Valuge, Vasuljica/Vasiljica (< rum. fasui <
777 1bid, 320.
'8 lordan, Dicfionar, 332.
1539 1bid, 334,
:’:“‘ Ibid, 350; N. A. Constantinescu, Dictionar, 341 (Pal/a/).
l, , P- Skok, Etimologijski 11, 640. Upor. arum. ojk. Perivole (Epir – Grčka).
. M2 Fonema m u Ramniste = Ravniste je pod rumunskim uticajem kao npr.
nice,
pimnice
glamnja
= piv-
(< rum. glamnie) = glavnja, glama = glava, gumno = guvno,
D. Bojanic-Luka¢, Zajecar i Crna Reka u vreme turske viadavine
GEM
(XV-XVIII
42 (1978),
vek),
40; V. Mažuranić, Prinosi za hrvatsku pravnopovijesni rječnik, Zagreb,
1908-1922, 1280 (s.v. sactta).
i 5 1. lordan, Dicfionar, 301 (s.v. Medrea); N. A. Constantinescu, Dicfionar, 42 (s.v. Dimitrie
/*Simedru < Sinmedru napisan i Smederevo – 43/).
A. Loma, Sloveni i Albanci, 108: (...) toponim Stronges, zabeležen sredinom
oblasti
VI
Remesijane,
veka u
današnje Bele Palanke, najstarija je zabelezena starobalkanska
vezana za nomadsko
leksema
stočarenje koja spaja rumunski i albanski, pa bi se odatle
Prt;m)rumuna
pradomovine
i Protoalbanaca morale nalaziti jedna do druge, u nekoj visokoplaninskoj oblasti
(...,
:::j S. Georgijevi¢, Balkanoloske studije, 75-76.
o )v, Breban, Dictionar 11, 1063; 1. lordan, Dicfionar, 460 (rum. Triandafil
lafillis).
< grč. Trian-
:::: 1. lordan, Dictionar, 158-159; N. A. Constantinescu, Dictionar, 158.
Vidi objašnjenje ojk. Valuga zabelezeno u turskim popisnim defterima XV-XVI veka.
Romanizacija i romansko stanovnistvo Timocke zone (I-XVI vek) 257
ngrč. qoo6Ai ,pasulj),” Vital, Vlahovo (< etn. Vlah), Vlašći dol l, o
Vlaška dubrava, Vlaško polje, Vlava (narodski naziv sela Vlahova),
Vlavica, Vunija, Žljebure (< slov. žleb „ manja jaruga“ + rum. suf. —
ura).' 55 Kako u toponimiji Svrljiga tako i u Mikrotoponimiji Sokobanjske
kotline Vilotija Vukadinovića izdvajamo one toponime rumunskog porekla
koji se manje-više ponavljaju.!55%4
Navešćemo i nešto toponima rumunskoga porekla iz Onomastike belopalanačkog
kraja Ljubisava Ćirića,'*5 kao što su: Akalova struga (< rum.
strunga „ograđeno mesto za ovce, tor, obor; uzak prolaz iz tora gde se muzu
ovce“), Aluga, Arnj6sa, Astrika (< rum. a strica „/po/kvariti“), Avramulka
(< rum. imena Avramul /grč. 'ADpduioc/ < hebr. 'Abram + ul),!556
Biédulica (< rum. imena Badul < rum. bade' „brat“ + rum. suf. -ul),!558
Badulov del (< rum. imena Badul < bade „termin koji na selu žene upućuju
!590 J, Servini-Perišić, Rečnik srpsko-grčki – grčko-srpski sa izgovorom i priručnikom za
furiste, Beograd, 1995, 84, 334 (= J. Servini-Perišić, Rečnik).
1551 Upor. top. Vlajća punta, Vlaška, Vlaško strona na Braču (P. Šimunović, Toponimija
otoka Braca, 223).
1552 . Bogdanovié, Jezik i govor, 335: Vla-h-ova > Viaova > Viava.
155 Upor. na Braču ž/ibovi „omanje jaruge na strminama“ (P. Simunovié, Toponimija otoka
Braca, 277).
!54 V. Vukadinovi¢, MikrotoponimijatSokobanjske kotline, Onomatološki prilozi X1, Beograd,
1990, 367-396: Baciste x 3, Bacviste, Baran, Barane, Blendija (/selo/ < rum. bldnd
„blag“), Burdelj x 2, Burdelji, Cerak x 2, Cerina, Cerje x 3, Cerovac x 2, Cerovacka reka,
Cerovacki potok, Cincarska Mala, Cuculjaja, Cambura x 4 (izvor), Cuka, Cukar x 5, Curganovica,
Cutora, Dea x 8 (brdo izmedu dva sela), De'a, Deja, Del x 14, Delnica, Delnice, Dinin
potok, Donina bučina, Duples, Durmin, Glamej (Georgijevié, Viasi, 127: Glama /Novo
Korito, Bela Palanka, Gornja Bela Reka/, Glamski del /Crvenčevo/, s. Donja Glama), Golemi
dela (< rum. deal m.), Golemi del, Jarmin (< grč. Ep/m/pe „pustinjačka naseobina®), Jodin
bunar, Kalinova, Katunske kočine (obori za svinje), Klisura x 3, Komariste, Komin potok,
Kornet, Kukuljka (< kukulj „ćuba“, čučuljek „ćuba“ /kod Knjaževca/ < lat. cucullus, cuculla
„glavica“), Kurvaja (deo sela), Lagusevac x 2, Latin grad, Latinski grad, Latkovska vodenica,
Levterija (Svodi se, nepostedno ili preko licnog imema, na ime svetitelja
6 čytoc "EAevBéprog, mučenika pod Septimijem Severom, koga pravoslavna crkva slavi
15. decembra), Liiljace (/pecina/ < rum. reg. /i/ac „slepi miš koji živi u pecinama®), Marina
glavica (bio zapis), Marinkovo, Motrunja (izvor), Mucea (/kamenjar/ < rum. munée/munte
„planina“), Petruska (/kamenjar/ < rum. petrus/petris „kamenjar“), Prevalac x 4, Radulovaca,
Salkova čuka, Saramandin kamen, Smederevski potok, Sarbanovac, Sarbanovacka reka, Šljegariste
x 2, Tumba, Urdes, Vardiste, Vasiljevac (pašnjaci), Vasina, Vlaska mala (zaselak),
Viasko polie, Vlasko Selo (zaselak), Prmdža (selo).
5 Lj. Ćirić, Onomastika belopalanackog kraja, Onomatološki prilozi XIII, Beograd,
1997, 41-271.
!55 M. Grković, Rečnik, 27.
55 Srp, bdda „termin kojim neveste dozivaju mlađe muškarce u kući“ (Rečnik SANU 1,
232) je pozajmica iz rum. bade „termin prijateljskog poštovanja kojim žene dozivaju supru-
155 M, Grković, Recnik, 32.
1551