Gacovic Od romanskog stanovnistva do Rumuna Timocana (VII-XVI vek) knjiga III (1)

264 Slavoljub Gacović
„vuk“), Lupura (/često se viđaju vukovi/ < rum. pl. lupuri „vukovi“ < lup +
rum. suf. -ura), Madin jaretarnik (< rum. imena Mžda < lat. Madius),
Madin jaréarnik, Madina bara, Madina livida, Madino vrelo, Mali
durmi§ (< rum. durmis „mesto za spavanje”), Mali kornét, Manikovo
braniste (< arum. imena Manaki < grč. Mavdknc), Mandarina padina (<
rum. reg. mandard „mlekara“), Mandarska vodenica, Mérgaret (< rum.
imena Margaret < lat. margarita, gré. papyapitng „biser“ ili rum. margarit
„Sitan kamenjar),'** Mardina 6grenja (/na gornjem kraju sela/ < rum.
margina/margind ,kraj /netega/, meda; periferija” < lat. margo, -inis),
Martinéin grob (< rum. imena/nadimka Mérunt < marunt ,,sitan; fig. nizak,
mali“), Mačuklin (< rum. maciucš „štap, motka“ + srp. klin), Minikév trap
(< rum. imena/nadimka Minicu < rum. arh. minic'®’ „mališa“ < mic „mali“),
Midžur/Midžor (/Mindzur'®®; Midzur'**; Minđur'*"/ < vlat. /monte/ maiore
„veće /brdo/”),!! Momeélj (pasnjak), Moroputina (< srp. moroputina
„tragovi nekadasnjeg puta“ < lat. mortus „mrtav“),' ? Murdin kladensc,
Murdina &ika, Murdža (< rum. imena Murga/Murgea < rum. murg , taman“),!
9 Mitija (< rum. imena/nadimka Mutu < rum. mut „nem“*),!64d
Mugati vrtop (< arum. musat „lep“),!* Muskat (< rum. muscat „jujeden“),
1% Ch, lonescu, Micd enciclopedie onomasticd, 199.
!% Izrazom minic nazivaju se svi psi malog rasta. U selu Halovu je zabelezen nadimak
Vand (< lovan) a lu Mini(n)chi iz familije Badulegti (prez. Hristović), koji je nadenut zbog
niskog rasta.
1% M. Đ. Milicevié, Kraljevina Srbija, Beograd, 1884, 167.
1% A. Sobolev, Sprachatlas Ostserbiens und Westbulgariens 111, Marburg an der Lahn
(Habilitationsschrift), 1995, 223.
0 Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, sv. 28 (micati — 1. mjesto), Jugoslovenska akademija
znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1909, 716: „Pančić mi piše, da se tako zove brdo u Srbiji
izmedu Pirota i Ciprovea (na karti Medza). . Daničić. Vidi Bendur, Migur.” Vidi ovde i
Mindure, f. pl. zaselak u Bosni u okružju sarajevskom.
'8! Uporedi ital. Montemaggiore planina Učka u lstri, furl. Montmaiér = Matajur planina
na slovenacko-italijanskoj granici, Monte Mayor brdo blizu Valensije u Španiji”.!“!! Nakon
svoje eksplikacije, Pavle Ivić (Ogledna sveska, Institut za srpski jezik SANU, Etimoloski odsek
Instituta za srpski jezik SANU, Biblioteka juznoslovenskog filologa, Nova serija, knj. 15,
Beograd, 1998, 57 /= Ogledna sveskal) donosi niz primera geografskih naziva sa romanskog
terena, kao npr. Insula major (1289) = Dugi otok kod Zadra i top. Remaur < Rivus major na
Krku, koje preuzima od Skoka (P. Skok, Etimologijski rjecnik 11, 358) i top. Valmaggia <
Vallis maior u Toskani, koji preuzima od 7*.:: (B. Finka, Porijeklo naziva Citorij, Radovi instituta
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 11 /1955/, 407), kao i vrh Puig
Mayor na Majorki i samo ime Malorca „veće ostrvo” prema susednom Menorca „manje ostrvo”
itd.
12 S, Prvanović, Timocke starine i jezik, Zajetar, 1973, 80.
1643 1. {ordan, Dicfionar, 320.
% |. jordan, Toponimia, 318 (Mutul, Mufesti, Piriul Mutulichi).
1% M. Grković, Recnik, 142 (Musat).
Romanizacija i romansko stanovnistvo Timocke zone (I-XVI vek) 265
Nadgura (< srp. nad „iznad“ + rum. gurd „rupa, ušće, drelo®),'**® Na-planin,
Pilmanica, Paltina/Piltinje (< rum. paltinš ,,mesto stajaée vode, bara“
+ ina),'®"” Péltinje, P4ljin breg, Paljina padina, Parali, Paralijlg“f priz.-
tim. dial. paralija „trpeza; /fig./ izduZena zaravan na planini“'*® < gré.
mopaAie „ono što je uz more, priobalje“), Paramiinica (< stsrp. nagamoyHs
„straža“ < grč. mepapévn),' Paraminka, Paramiinska čuka, Parasina
(< rum. pardsi „napusti/ti, zanemari/ti“ < lat. parasitus), Pnrasipéa
Parasinka (pašnjak), Parasinje, Pérta (< rum. partea „strana“),
Paskašisći del (< rum. imena Pascas < lat. Paschalis < hebr. pasah /grč.
nđoxXa/ „svetkovina Isusove osude na smrt),'" Periš (< rum. peris „krušar,
mesto zasadeno kruškama“), Periška livada, PetrIa4ško (< rum. imena
Petrlas), Peškopćj (/zaselak/ < alb. ojk. Peshkopia u podnožju planine Korab
na pritoci Crnog Drima u Albaniji),'” Peškopćjsko polje, Pinét (< rum.
Teg. pinet'®® „borova šuma, borik“ < pin „bor“ < lat. pinus + et < lat. -
etum),!““ Piskulka (< rum. reg. pisc/ul/ „uzbrdica“), Pisći dol (< pisc „uzbr-
164 |. lordan, Toponimia, 318 (Gurani).Top. Nddgura bi u prevodu označavalo mesto iznad
ždrela, ušća ili rupe.
17 I Iordan, Toponimie, 85 (Paltin, Paltina, Paltini, Paltin/ul/, Paltenul, Virful
Paltinului, Péltinasul, Neagra Paltinagului, Paltinata, Pdltinata de Jos, Paltinata de Sus,
Paltinetul, Paltinig(ul), Péltinifa, Paltinoasa itd. u Rumuniji). ||
1648 Po kazivanju Dragoljuba Zlatkovića, garalija „trpeza; /fig./ izdužena zaravan na planini“
je zabeležena u selima Gornjeg Visoka na Staroj planini kod Pirota. BE
1%9 Upor. selo Paramun u prisoju planine Povlen (1346 m) u zapadnoj Srbiji (Loma,
Imenski par Maljen : Povlen, 167). Toponimi Paramiinica, Paramiinka, Paramiinska čuka
ukazuju na ime grada koji je morao čuvati kakav značajniji put wkcrg X_I-Xll vcsz, najverovatnije
via militaris, jer se i anticka stanica Turris (Turibas), današnji Pirot, nalazila na tom
strateskom putu koji je spajao Istok i Zapad. ·
169 Upor. slov. paralele top. Duganova strana (s. Temska) i Brnska strana (s. Topli Do) u
Pirotskom kraju. ii
1651 M. Grković, Recnik imena Banjskog, 141; 1. lordan, Dictionar, 354. Uporedi ime Pascu
lu Mađu (s. Šipikovo). -
1652 Top. Škddrino polje u Timoku, Peskopéj (zaselak) i Peskopéjsko polje u Pirotu i top.
Špaj u okolini Bele Palanke sigurno ukazuju na prisustvo albanskog stanovništva koje treba
dovesti u vezu sa transhumanskim stočarstvom Vlaha, Aromuna i Rumuna, na prostoru
istočne i jugoistočne Srbije. Lj. Rajković Koželjac u delu Mucno svitanje (str. 14, nap. 19) navodi
da je mesto dobilo ime po skadarskom Mustafi Skodra-pasi. .
1653 Gh, Bulgšr, Gh. Constantinescu-Dobridor, Dictionar de arhaisme si regionalisme,
Bucuresti, 2000, 275 (= Gh. Bulgar, Gh. Constantinescu-Dobridor, Dicfionar: pinigor, pinos,
pinuf); lordan, Toponimie, 92 (Pinet, Pinul, Dealul Pinului, Piriul Pinului, Vatra Schitului-
Pinul, Pini, Virful Pinilor, Virful Pinisorului itd. u Rumuniji). .
1654 Rumunskih top. na —er < lat. —efum ima i u zapadnoj Srbiji: Kornet na više mesta,
e Požege, Gruset u Guči (Gornje Dragačevo), Prijot u selu Dljinu (Donje
Dragatevo), ali i drimonima (5pupds „šuma” + Jvope „ime”) na —ef < lat. —etum izveden_iI!
od slovenskih naziva za vrste drveéa, kao što su: Brezet u oblasti Zlatibora, Vrbet u_s_elu Viči
(Gornje Dragačevo), Jelet u selu Krivoj Reci (Kačer), Lipef u selu Kozelju (Kačer) ili Vrbeta
u Gruži, Rebreta u selu Cerju i Grošeta (Groxeta 30-tih godina XV veka, danas Groše/o) u