27.12.2023 Views

Gacovic Od romanskog stanovnistva do Rumuna Timocana (VII-XVI vek) knjiga III (1)

VI Nastanak i razvoj romanskog/rumunskog jezika i (supstratni) leksički ostaci ovog u prizrensko- timočkom dijalektu kao pokazatelji kontinuiteta Vlaha/Rumuna na prostoru Timocke zone VI - 1. Jezik Vlaha/Rumuna Timotke zone uvodne napomene VI 2. Istorijski izvori o podunavskom latinitetu i nastanku rumunskog jezika VI 3. Leksika Vlaha/Rumuna Timočke zone VI 4. Formiranje leksike - Izvedene ili nasleđene leksike VI 5. Morfologija rumunskog jezika VI 6. Grčke pozajmice u latinskom i rumunskom jeziku VI 7. Slovenske pozajmice u latinskom rumunskom jeziku i obratno VI 8. Turske pozajmice u rumunskom jeziku VI 9. Druge leksi¢ke pozajmice VII Fonetika rumunskog jezika . VIII Balkanizmi i leksički ostaci rumunskog jezika u prizrensko-timočkom dijalektu i argoima na _ prostoru Timok-Osogovo-Sara IX Onomastika Vlaha kao pokazatelj romaniteta na Balkanu sa posebnim osvrtom na Timočku zonu IX 1. Lična imena Braničevskog subašiluka 1467 godine IX 2. Lična imena Vidinskog sandžaka po popisu iz 1478/81. godine X Romansko/Rumunsko i drugo stanovništvo Timočke zone u svetlu toponomastike

VI Nastanak i razvoj romanskog/rumunskog jezika i (supstratni) leksički ostaci ovog u prizrensko- timočkom dijalektu kao pokazatelji kontinuiteta Vlaha/Rumuna na prostoru Timocke zone
VI - 1. Jezik Vlaha/Rumuna Timotke zone uvodne napomene
VI 2. Istorijski izvori o podunavskom latinitetu i nastanku rumunskog jezika
VI 3. Leksika Vlaha/Rumuna Timočke zone
VI 4. Formiranje leksike - Izvedene ili nasleđene leksike
VI 5. Morfologija rumunskog jezika
VI 6. Grčke pozajmice u latinskom i rumunskom jeziku
VI 7. Slovenske pozajmice u latinskom rumunskom jeziku i obratno
VI 8. Turske pozajmice u rumunskom jeziku
VI 9. Druge leksi¢ke pozajmice
VII Fonetika rumunskog jezika . VIII Balkanizmi i leksički ostaci rumunskog jezika u prizrensko-timočkom dijalektu i argoima na _ prostoru Timok-Osogovo-Sara
IX Onomastika Vlaha kao pokazatelj romaniteta na Balkanu sa posebnim osvrtom na Timočku zonu
IX 1. Lična imena Braničevskog subašiluka 1467 godine
IX 2. Lična imena Vidinskog sandžaka po popisu iz 1478/81. godine
X Romansko/Rumunsko i drugo stanovništvo Timočke zone u svetlu toponomastike

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

186 Slavoljub Gacović<br />

(9,8%); srpsko-vlaška: Bogil, Bogoj(e), Dobril, Grujak 2, Rad, Radič, Radič<br />

vlah, Ra<strong>do</strong>je, Rahan, Ruhac vlah, Vitan zlatar = 12 (23,6%); kalendarska:<br />

Dimitar, Džurdž, Jovan, Marko, Stepan vlah 2, Stevan = 7 (13,8%); srpska:<br />

Bila 2, Bogoslav, Božidar, Branislav 2, Dobroslav, Hran, Milovan, Noyak,<br />

Ostojša vlah, Pamtivoj, Priba, Puniša, Radislav, Radislav, Radlvo_|' 3,<br />

Radivoje, Ra<strong>do</strong>hna, Ra<strong>do</strong>je, Ra<strong>do</strong>jko <strong>do</strong>3lac, Ra<strong>do</strong>š, Ra<strong>do</strong>van, RuZa, Starina,<br />

Stoja, Vladislav, Vikasin = 30 (58,8%).<br />

JaSikovica®® (Zdrelo). Srpsko-vla¥ka: BeZan, Milasin, Rad,<br />

Radesin, Radina primiéur, Ra<strong>do</strong>je 2 = 7 (22,6%); kalendarska: Dimitar,<br />

Durasin, Marko, Petar, Stepan = 5 (16,1%); srpska: Bogdan 2, Bogdan<br />

vlah, Borivoj, Brajin, Brajko 2, Cvetko, Duda, Milojin, Račič, Radivoj,<br />

Ra<strong>do</strong>van, Raja, Vladislav vlah, Vlajko 2, Vikašin, Vukoslav = 19 (61,3%).<br />

Radulovac®® (Zdrelo). Romansko-vlaska: Oliver 2, Sojan = 3<br />

(16,7%); srpsko-vla¥ka: Momcil, Ostojan primiéur, Radič = 3 (17,7%);<br />

kalendarska: Ivko (< Ivan), Marko = 2 (11,1%); srpska: Bogovac, Božidar,<br />

Dobroslav, Draza, Grbič, Radivoj, Ra<strong>do</strong>slav, Ra<strong>do</strong>van = 10 (55,5%).<br />

Novac“! (Zdrelo). Srpsko-vlaska: Crjen, Lomas, Pejan, Racan,<br />

Radan, Radika vlah = 6 (24%); kalendarska: Dzuras 2, Džurič, Kostadin,<br />

Nikola = 5 (20%); srpska: BoZidar, Brajin, Ostoja, Pokrajac, Račič, Radina,<br />

Ra<strong>do</strong>hna vlah, Ra<strong>do</strong>slav, Ra<strong>do</strong>$, Ra<strong>do</strong>vac, Rahovac, Staniša primicur,<br />

Vlajko, Vikašin = 14 (56%).<br />

KuSljeve®” (Zdrelo). Kalendarska: Kosta, Petar = 2 (25%); srpska:<br />

Dujka, Radislav primićur, Ra<strong>do</strong>van 2, Sajko, Vitomir = 6 (75%).<br />

Novac, drugi®® (Zdrelo). Srpsko-vlaska: Bogoj, Brajak, Stamil = 3<br />

(25%); kalendarska: Dimitar primiéur, To<strong>do</strong>r = 2 (16,7%); srpska:<br />

Bogovac, Obrad, Ostoja, Petko, Radivoj 2, Ra<strong>do</strong>slav = 7 (58,3%).<br />

Dakle, u dvanaest vlaskih naselja Zive 284 Vlaha od kojih sa<br />

romansko-vlaskim imenima 12 (4,23%), srpsko-vlaskim 60 (21,13%),<br />

kalendarskim 56 (19,72%) i srpskim 156 (54,92%), pa se na osnovu iznetih<br />

podataka moZe konstatovati jaka slavizacija antroponima na prostoru<br />

Branigevskog subasiluka.<br />

3 Ime ovog srednjo<strong>vek</strong>ovnog naselja je verovatno sačuvano u top. Jasikovac, koji se<br />

nalazi u ataru Gornjaka.<br />

40 Moze se čitati kao Radulovce. Danas postoji toponim i hidronim u ataru sela<br />

Stzamnica.<br />

N<br />

8! Danas ne postoji. Navedeno je u povelji manastira Zdrela („na reci Izvoru selo<br />

Novaci”, Monumenta serbica, 194). Selo pod imenom Novac nalazilo se verovatno u potesu<br />

danasnjeg Novačkog polja, u ataru sela Bistrica, i postojalo je <strong>do</strong> XIX <strong>vek</strong>a, kada je, za vreme<br />

prve vlade kneza Miloša, stanovništvo raseljeno u okolna mesta.<br />

32 Danas postoji top. Kusljevo izmedu Mlave i Bistricke reke.<br />

#3 Vidi napomenu o ojkonimu Novac.<br />

Romanizacija i romansko stanovnistvo Timocke zone (I-<strong>XVI</strong> <strong>vek</strong>) 187<br />

IX 2. Lična imena Vidinskog sandZaka<br />

po popisu iz 1478/81. godine<br />

Na prostoru Vidinskog sandZaka po popisu iz 1478/81. godine koji<br />

naZalost nije u potpunosti sačuvan, u GetrdesetSest naselja, koja se po<br />

turskom fiskalnom sistemu ne vode kao vlaska, žive 2989 Zitelja od kojih,<br />

sudeći po romansko-vlatkim imenima, kao što su: Alan®, Aldin®®,<br />

Bal<strong>do</strong>vin®®, Bol<strong>do</strong>van®”', Brad*®, Bratul, Bun(a)**, Buniga®', Dig(a)*?,<br />

Digu, Digan, Dilga, Dimitr()*®, Dina®*, Dond®*, Doniga, Duč(a)",<br />

Ducin®", Dorg(u), Durju, Diurg(u)*®, Genar®®, Gria®®, Hris*', Janu,<br />

4 Moze biti: a) Lat. Alanus, “etnik Alan”, ime hrisé. svetitelja (Sveti otac Alano —<br />

Rječnik JAZU 1, 62); b). Keltsko poreklo, nejasno značenje. — Usp. flaans i flnanosirks (S.<br />

Novakovié, Srpski pomenici od XV-X<strong>VII</strong>I <strong>vek</strong>a, Glasnik SUD, 42, Beograd, 1875, 40 /= S.<br />

Novakovié, Srpski pomenicif).<br />

5 Ime Aldin sin Davida (s. Lalince) i Marka (s. Hrsovee) valja usporediti s rum. 4/d,<br />

Alde, Aldes, Aldisor od germ. Al<strong>do</strong> (N. A. Constantinescu, Dictionar, 180-181; Z. Pavlovié,<br />

Analiza imena reka u slivovima Srbije u kojima je vidan rumunski uticaj, Onomatoloski<br />

prilozi X1 (1990), 81 /= Z. Pavlovié, Analiza imena rekal) < germ. ald „star”,<br />

8 Ime Bal<strong>do</strong>vin izvodi se od nem. imena Baldwin.<br />

*7 Ime Bol<strong>do</strong>van (usp. Braovan, Mol<strong>do</strong>van – 1. lordan, Dictionar, 71, 315) je ili varianta<br />

imena Bal<strong>do</strong>vin ili se može izvesti kontaminacijom rum. bold „(zašiljeni) vrh; fig. podstrek“ i<br />

rum. bolovan „veliki kamen, oblutak”, pa se namete miljenje da je ovo pre nadimak nego<br />

ligno ime za krupnog čo<strong>vek</strong>a nezgodne giaravi.<br />

% Ime Brad potice od rum. brad „jela” (usp. srpko ime Jelica).<br />

Ime Bratul valja usporediti s top. Bratul u Rumuniji (1. lordan, Dictionar, 78) i ličnim<br />

imenom Bratulin (K. Jireček, Romani, 217) s lat. nastavkom —ulinus (K. Jireček, Romani,<br />

223).<br />

50 Ime Bun(a) je nastalo od rum. bun(a) „<strong>do</strong>bar, -a“ i valja ga uporediti s rum. imenom<br />

Bun fil. lordan, Dictionar, 87).<br />

#! Ime Buniga usporediti s rum. Bun i suf. ~iga latinsko-grékoga porekla (lat. nenaglaseni<br />

~icus = grč. —1x6c) kojeg nalazimo u rum. imenima Durliga, Cotliga (L. lordan, Dicfionar,<br />

152, 187) ili u romanskim imenima Dalmacije srednjega <strong>vek</strong>a, kao npr. Bisiga, Bissiga,<br />

Cavarnigo (K. Jireček, Romani, 247, 262, 356).<br />

%2 Ime Dig(a), Digu i Digan valja <strong>do</strong>vesti u vezu s rum. imenima Digu, Digul(escu) (1.<br />

lordan, Dicfionar, 172) i suf. -an.<br />

3 Ime Dimitr(u) potiče od gré. Anu?itptoc „rod zemljin”, ime hriséanskog svetitelja, a<br />

nastalo je od imena Demetre, boginje zemljoradnje i plodnosti u grékoj mitologiji.<br />

Ime Dina valja usporediti s romanskim imenom Dina u Dalmaciji (K. Jirezek, Romani,<br />

162, 276), s rum. ro<strong>do</strong>m Dina u s. Grabovici i rum. imenom u s. Koprivnici (Naselja i poreklo<br />

<strong>stanovnistva</strong>, knj. 29, Beograd, 1940, 102, 144, 260 /= NPS 29/), s imenom Dinul u s.<br />

Mokranju i Dušanovcu (NPS 29, 172, 236) kao i s rum. imenom Dinu() i prez. Dinulovié u s.<br />

Halovu.<br />

3 Ime Dona valja usporediti s rum. Dona (L. lordan, Dictionar, 178) i s romanskim<br />

Donno u Dalmaciji (K. Jireček, Romani, 277), kao i me Doniga, koje potice od rum. imena<br />

Dona ili <strong>romanskog</strong> Donno i suf. ~iga (usp. ovde ime Buniga).<br />

55 Ime Duca valja usp. s rum. imenom Ducea (1. lordan, Dicfionar, 184) < lat. dux, ducis<br />

„knez” (usp. prez. Ducié i srpske paralele imena Knez i prez. Knezevic).<br />

*7 Ime Ducin valja usporediti s rum. Ducind (. lordan, Dicfionar, 184).

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!