Gacovic Od romanskog stanovnistva do Rumuna Timocana (VII-XVI vek) knjiga III (1)
VI Nastanak i razvoj romanskog/rumunskog jezika i (supstratni) leksički ostaci ovog u prizrensko- timočkom dijalektu kao pokazatelji kontinuiteta Vlaha/Rumuna na prostoru Timocke zone VI - 1. Jezik Vlaha/Rumuna Timotke zone uvodne napomene VI 2. Istorijski izvori o podunavskom latinitetu i nastanku rumunskog jezika VI 3. Leksika Vlaha/Rumuna Timočke zone VI 4. Formiranje leksike - Izvedene ili nasleđene leksike VI 5. Morfologija rumunskog jezika VI 6. Grčke pozajmice u latinskom i rumunskom jeziku VI 7. Slovenske pozajmice u latinskom rumunskom jeziku i obratno VI 8. Turske pozajmice u rumunskom jeziku VI 9. Druge leksi¢ke pozajmice VII Fonetika rumunskog jezika . VIII Balkanizmi i leksički ostaci rumunskog jezika u prizrensko-timočkom dijalektu i argoima na _ prostoru Timok-Osogovo-Sara IX Onomastika Vlaha kao pokazatelj romaniteta na Balkanu sa posebnim osvrtom na Timočku zonu IX 1. Lična imena Braničevskog subašiluka 1467 godine IX 2. Lična imena Vidinskog sandžaka po popisu iz 1478/81. godine X Romansko/Rumunsko i drugo stanovništvo Timočke zone u svetlu toponomastike
VI Nastanak i razvoj romanskog/rumunskog jezika i (supstratni) leksički ostaci ovog u prizrensko- timočkom dijalektu kao pokazatelji kontinuiteta Vlaha/Rumuna na prostoru Timocke zone
VI - 1. Jezik Vlaha/Rumuna Timotke zone uvodne napomene
VI 2. Istorijski izvori o podunavskom latinitetu i nastanku rumunskog jezika
VI 3. Leksika Vlaha/Rumuna Timočke zone
VI 4. Formiranje leksike - Izvedene ili nasleđene leksike
VI 5. Morfologija rumunskog jezika
VI 6. Grčke pozajmice u latinskom i rumunskom jeziku
VI 7. Slovenske pozajmice u latinskom rumunskom jeziku i obratno
VI 8. Turske pozajmice u rumunskom jeziku
VI 9. Druge leksi¢ke pozajmice
VII Fonetika rumunskog jezika . VIII Balkanizmi i leksički ostaci rumunskog jezika u prizrensko-timočkom dijalektu i argoima na _ prostoru Timok-Osogovo-Sara
IX Onomastika Vlaha kao pokazatelj romaniteta na Balkanu sa posebnim osvrtom na Timočku zonu
IX 1. Lična imena Braničevskog subašiluka 1467 godine
IX 2. Lična imena Vidinskog sandžaka po popisu iz 1478/81. godine
X Romansko/Rumunsko i drugo stanovništvo Timočke zone u svetlu toponomastike
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
176 Slavoljub Gacović<br />
Milčeta, Milota, Mirčuta, Oguta, Sobota, Sopota, Šakota, Sobota, Ra<strong>do</strong>ta,<br />
Raleta, Ružeta, Plahota, itd. Niz drugih imena nisu slovenska, kao npr.<br />
Bukara, Pator, Baglav, Rgud, Mrčo, Ruše, Hrnje, Dugno, Nuša, Mešter,<br />
Krđa, Prhut, Svider, Mirčinja, Basara, Miokus, Plah, Maloga itd.<br />
Zanimljiva su imena po ocu ili patronimici koji su izvedeni slovenskim<br />
(srpskim) nastavcima -ov, -ko, -ev, -ić, u vreme kada su imena njihovih<br />
nosioca bila već slovenizovana (srbizirana) tokom XV-<strong>XVI</strong> <strong>vek</strong>a, a<br />
oduzimanjem tih nastavaka <strong>do</strong>bijamo srpsko-vlaška imena. Zbog uštede<br />
prostora navešćemo patronime tako što ćemo povlakom odvojiti imena od<br />
nastavaka: Bak-ić, Barosal-ić, Bezdra-ić, Bilaš-ić, Bilat-ović, Biot-ović,<br />
Bogač-ević, Bogil-ić, Bogilj-ić, Bogun-ić, Bolašt-ović, Bolut-ović, Borui<br />
ović, Borut-ović, Bratoš-ević, Bratuš-ević, Brdal-ić, Buč-ić, Bud(a)<br />
Bunač-ković, Bunar-ić, Ćelun-ović, Cvet-ić, Cvet-ković, Dan-ić, Dokrin-ić,<br />
Dolaš-ević, Dorlan-ović, Drakul-ović, Duć-ević, Duč-ić, Đurđ-ević, Đuričić,<br />
Gambr-ić, Gojsal-ić, Grman-ić, Gučan-ović, Hodin-ić, Hod-ović,<br />
Hramp-ović, Hum-ić, Ivan-ié, Ivaš-ić, Ivet-ovié, Kalin-ić, Kaluđerđ-ević,<br />
Katuš-ić, Kobil-ić, Kobil-ović, Kočil-ović, Kokur-avić, Korohot-ić, Korutović,<br />
Kosač-ić, Kosar-ić, Košut-ić, Kotumil-ovié, Kotur-ović, Kotuš-ević,<br />
Kožuž-ović, Krajin-ović, Krasot-ić, Krhor-ić, Krun-ović, Krunuš-ić,<br />
Kusmut-ović, Lukar-ić, Marinč(a)+ić, Mihud-ović, Mijanč(a)+ić, Mijoč-ić,<br />
Mijok-ović, M; . Miloč-avić, Milosal-ić, Mioč-ić, Miok-ović,<br />
Mirč(a)+ić, Miriloš-ić, Miril-ović, Mirin-ić, Miron-ić, Miton-ić, Mitoš-ić,<br />
Mitulen-ković, Mitul-ović, Mituš-ković, Moman-ić, Mrgaš-ević, Mrn(u)+ić,<br />
Mumer-i¢, Murgaš-ević, Negosal-ić, Nenuš-ić, Nikosal-ić, Niks(a)+i¢, Nilišić,<br />
Novisal-ić, Obrul-ović, Omiš-ević, Opakolar-ić, Oplaz-ić, Orom-ić, Osatić,<br />
Osup-ović, Pajsij(e)+evi¢, Paskaš-ević, Petr-ić, Plaj-ković, Pol-ić,<br />
Poljan-ović, Prgut-ić, Rah(o)č+ević, Rapaj-ić, Saramar-ić, Skakin-ić,<br />
_S:korosal-ić, Stogin-ić, Stop-avić, Strokaš-ić, Sudet-ović, Sikiš-ić,<br />
Sakot(a)+i¢, Šijok-ović, Šilog-ović, Šuš(u)+ović, Tašal-ović, Tihosal-ić,<br />
Tomaš-ić, Treboš-ević, Tur-ović, Tusak-ović, Umšil-ović, Urg(u)tovié,<br />
Velisal-i¢, Pladisal-ić, Viah-ovié, Vlaš-ić, Vlas(i)n-ić, Pojsal-ić, Zač(u)-ić,<br />
Zanun-ovié, Žiž(u)-ović, Žud(u)-ović, Žug(u)-ić, itd.<br />
" Imena kao što su Sobota, Sopota, Sobota, Šoputa i slična nastala su od novogrčkog<br />
sopotos „vrelo, potok” i vrlo su česta kod Vlaha. Vlasi Soputi su u prvoj polovini XV <strong>vek</strong>a<br />
bili naseljeni između Bileća i Nikšića, odakle su ih Turci deportovali u dalmatinsku Zagoru, a<br />
potom oko Korenice, gde se danas prezivaju Suput (B. Hrabak, Razgranjavanje katuna i<br />
stvaranje grupe katuna odnosno plemena u nekadašnjoj Hercegovini IX<strong>III</strong>-XV <strong>vek</strong>/, Predmet<br />
i metod izučavanja patrijarhalnih zajednica u Jugoslaviji, Titograd, SANU, 1981, 185).<br />
7 Ime Maloga nastalo je od rum. ma/ „breg” i <strong>do</strong>datka —oga (-uga), kao npr. ime<br />
Dologan < srp. <strong>do</strong>l ~ogan ili rum. mdciugd, svirlugđ, itd. Uporedi rum. lična imena sa suf. —<br />
og, -oga, -oagd, -ogan, -ogea, kao npr. Finog, Mirciog, Han<strong>do</strong>ga, Manfoga, Bécioaga,<br />
Cirlioagd i Mincioaga (N. A. Constantinescu, Dicfionar, LX<strong>III</strong>).<br />
Romanizacija i romansko stanovništvo Timočke zone (I-<strong>XVI</strong> <strong>vek</strong>) 177<br />
Pored srpsko-vlaške grupe imena kod Vlaha Smederevskog sandzaka<br />
ili severozapadne Srbije XV-<strong>XVI</strong> <strong>vek</strong>a, u upotrebi je i mnostvo kalendarskih<br />
imena: Aleksije, Andrija, Avram, David, Dimitrije, Dorde, Đura, Purica,<br />
Burka, Durko, Đuro, Diora, Ilija, Ivan, Ivanko, Ivko, Jovan, Jovanko,<br />
Jovasin, Kosta, Kostadin, Kosto, Kuzma, Lalica, Lazar, Marin, Marko,<br />
Matija, Matijas, Matko, Miho, Nika, Niko, Nikola, Nikša, Oliver, Peran,<br />
Perasin, Perojin, Petar, Petri, Petrijak, Petrin, Petriša, Simun, Stepan,<br />
Stepasin, Stepko, Stepo, To<strong>do</strong>r, Toman, Tomin, itd. Razume se da su mnoga<br />
imena zbog arapske ortografije koja ne poznaje samoglasnike mogu čitati<br />
drugacije, kao npr. Niko - Niku, Marko - Marku, Nika - Nikd, Miho - Mihu,<br />
To<strong>do</strong>r - Tu<strong>do</strong>r, itd. što ih još više stavlja u red onih kalendarskih imena<br />
korišćenih medu Vlasima.<br />
Svoju studiju B. Hrabk završava zaključkom da je na osnovu turskih<br />
popisnih deftera stvoren pogresan zaključak da su Vlasi u severnu Srbiju<br />
<strong>do</strong>šli masovno tek <strong>do</strong>laskom Turaka, i to poglavito iz Novopazarskog<br />
sandzaka, medutim ,,Vlaha je i u severnoj Srbiji bilo mnogo ranije“. Pitanje<br />
Vlaha u severnoj Srbiji pomera se ,na vreme pre podetka X<strong>III</strong> <strong>vek</strong>a,<br />
ulazenjem u problematiku panonsko-peripanonskih Vlaha, koji su se pod<br />
pritiskom Madara selili na jug ili iz Male Vlaske, a možda i iz istočnog<br />
Banata i severoistotne Srbije osamdesetih godina X<strong>III</strong> <strong>vek</strong>a u Moldaviju.”<br />
Ostaci sremskih Viaha su, po mišljenju B. Hrabaka, koje u potpunosti<br />
prihvatamo, ,,Vlasi Sremljani, ké)jih je u XV <strong>vek</strong>u bilo i u Hercegovini, a jo§<br />
početkom <strong>XVI</strong> <strong>vek</strong>a bilo ih je 1 u njihovoj staroj postojbini.””* Razume se<br />
da je katun Vlaha Sremljana i pre 1330. godine morao postojati na Kosovu i<br />
Metohiji, ali je tek tada prvi put zabeleZen. Svakako da je i pre 1455. godine<br />
Vlaha Sremljana bilo u severoistonoj Srbiji, ali je tek tada prvi put u<br />
turskim posnim defterima zabelezen ojkonim Sremlan u Crnorečkoj nahiji, i<br />
to uz ojkonim Zarvince takode u Crnorečkoj nahiji Vidinskog sandzaka, što<br />
podseca na katrun Plaha Zarvince, koji je prvi put zabelezen 1381. godine<br />
takode na Kosovu i Metohiji. Po miSljenju B. Hrabaka, i danas u<br />
severoistočnoj Srbiji ,,ima više vrsta Vlaha: ,Caran(i)’ su kasni <strong>do</strong>seljenici iz<br />
Male Vlaske (1815-39) i oni govore jezikom koji je sasvim blizak<br />
savremenom rumunskom jeziku, jer su uéestvovali u etnogenezi Vlaške...“5<br />
Dakle, po miSljenju B. Hrabaka, tzv. Vlasi Carani su <strong>do</strong>sli iz Male Vlaske<br />
tek za vreme Drugog srpskog ustanka, što je sasvim neprihvatljivo, jer se oni<br />
pominju na ovim prostorima prvi put za vreme turske vladavine jo§ 1411.<br />
godine na prostoru izmedu Golupca i Stare planine u vojsci koju šalje Mirča<br />
Stari u pomoć Musi protiv njegove braće. ” Zatim, u vezi sa „dugim ratom<br />
775 B. Hrabak, Plasi starinci i <strong>do</strong>seljenici, 39.<br />
776 Ibid, 39.<br />
J. Bogdan, Ein Beitrag zur Bulgarischen und Serbischen Geschichtschreibung, Archiv<br />
fur slavische Philologie, X<strong>III</strong>, Berlin, 1891, 535; P. P. Pnaitescu, Mircea cel Batrén,
Change language