27.12.2023 Views

Gacovic Od romanskog stanovnistva do Rumuna Timocana (VII-XVI vek) knjiga III (1)

VI Nastanak i razvoj romanskog/rumunskog jezika i (supstratni) leksički ostaci ovog u prizrensko- timočkom dijalektu kao pokazatelji kontinuiteta Vlaha/Rumuna na prostoru Timocke zone VI - 1. Jezik Vlaha/Rumuna Timotke zone uvodne napomene VI 2. Istorijski izvori o podunavskom latinitetu i nastanku rumunskog jezika VI 3. Leksika Vlaha/Rumuna Timočke zone VI 4. Formiranje leksike - Izvedene ili nasleđene leksike VI 5. Morfologija rumunskog jezika VI 6. Grčke pozajmice u latinskom i rumunskom jeziku VI 7. Slovenske pozajmice u latinskom rumunskom jeziku i obratno VI 8. Turske pozajmice u rumunskom jeziku VI 9. Druge leksi¢ke pozajmice VII Fonetika rumunskog jezika . VIII Balkanizmi i leksički ostaci rumunskog jezika u prizrensko-timočkom dijalektu i argoima na _ prostoru Timok-Osogovo-Sara IX Onomastika Vlaha kao pokazatelj romaniteta na Balkanu sa posebnim osvrtom na Timočku zonu IX 1. Lična imena Braničevskog subašiluka 1467 godine IX 2. Lična imena Vidinskog sandžaka po popisu iz 1478/81. godine X Romansko/Rumunsko i drugo stanovništvo Timočke zone u svetlu toponomastike

VI Nastanak i razvoj romanskog/rumunskog jezika i (supstratni) leksički ostaci ovog u prizrensko- timočkom dijalektu kao pokazatelji kontinuiteta Vlaha/Rumuna na prostoru Timocke zone
VI - 1. Jezik Vlaha/Rumuna Timotke zone uvodne napomene
VI 2. Istorijski izvori o podunavskom latinitetu i nastanku rumunskog jezika
VI 3. Leksika Vlaha/Rumuna Timočke zone
VI 4. Formiranje leksike - Izvedene ili nasleđene leksike
VI 5. Morfologija rumunskog jezika
VI 6. Grčke pozajmice u latinskom i rumunskom jeziku
VI 7. Slovenske pozajmice u latinskom rumunskom jeziku i obratno
VI 8. Turske pozajmice u rumunskom jeziku
VI 9. Druge leksi¢ke pozajmice
VII Fonetika rumunskog jezika . VIII Balkanizmi i leksički ostaci rumunskog jezika u prizrensko-timočkom dijalektu i argoima na _ prostoru Timok-Osogovo-Sara
IX Onomastika Vlaha kao pokazatelj romaniteta na Balkanu sa posebnim osvrtom na Timočku zonu
IX 1. Lična imena Braničevskog subašiluka 1467 godine
IX 2. Lična imena Vidinskog sandžaka po popisu iz 1478/81. godine
X Romansko/Rumunsko i drugo stanovništvo Timočke zone u svetlu toponomastike

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

94 Slavoljub Gacović<br />

Romanizacija i romansko stanovnistvo Timocke zone (I-XV1 <strong>vek</strong>) 95<br />

Prva deklinacija — promena imenica ženskog roda koje se završavaju<br />

na: g, ea, a, i, a kao primer dajemo imenicu casa „kuća“ (< lat. casa).<br />

nom. casa casile o casd niste cdsi<br />

gen. casei cdgilor unei casi unor cdsi<br />

dat. casei cdsilor unei cdgi unor cdsi<br />

ak. casa cdgile o casd nigte cdgsi<br />

vok. casd cagilor casd cdasi<br />

Druga deklinacija – promena imenica muskog i srednjeg roda koje se<br />

završavaju suglasnikom ili samoglanikom u, i, a kao primer dajemo imenicu<br />

lup(ul) „vuk“ (< lat. lupus).<br />

nom. lupul lupii un lup niste lupi<br />

gen. lupului lupilor unui lup unor lupi<br />

dat. lupului Iupilor unui lup unor lupi<br />

ak. Tupul lupii un lup niste lupi<br />

vok. lupule lupilor lup lupi<br />

Imenica fiu „sin“ s neodređenim članom glasi isto u svim padežima<br />

jednine, a u svim padežima množine glasi /7i, <strong>do</strong>k se s određenim članom u<br />

Jednini menja: fiul, fiului, fiului, fiul, fiule, odnosno u množini: Jiii, fiilor, fiilor,<br />

fiii, fiilor.<br />

Treća deklinacija — promena imenica muškog, ženskog i srednjeg roda<br />

koje se završavaju na e, a kao primer dajemo imenicu iepure m. „zec“ (

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!