27.12.2023 Views

Gacovic Od romanskog stanovnistva do Rumuna Timocana (VII-XVI vek) knjiga III (1)

VI Nastanak i razvoj romanskog/rumunskog jezika i (supstratni) leksički ostaci ovog u prizrensko- timočkom dijalektu kao pokazatelji kontinuiteta Vlaha/Rumuna na prostoru Timocke zone VI - 1. Jezik Vlaha/Rumuna Timotke zone uvodne napomene VI 2. Istorijski izvori o podunavskom latinitetu i nastanku rumunskog jezika VI 3. Leksika Vlaha/Rumuna Timočke zone VI 4. Formiranje leksike - Izvedene ili nasleđene leksike VI 5. Morfologija rumunskog jezika VI 6. Grčke pozajmice u latinskom i rumunskom jeziku VI 7. Slovenske pozajmice u latinskom rumunskom jeziku i obratno VI 8. Turske pozajmice u rumunskom jeziku VI 9. Druge leksi¢ke pozajmice VII Fonetika rumunskog jezika . VIII Balkanizmi i leksički ostaci rumunskog jezika u prizrensko-timočkom dijalektu i argoima na _ prostoru Timok-Osogovo-Sara IX Onomastika Vlaha kao pokazatelj romaniteta na Balkanu sa posebnim osvrtom na Timočku zonu IX 1. Lična imena Braničevskog subašiluka 1467 godine IX 2. Lična imena Vidinskog sandžaka po popisu iz 1478/81. godine X Romansko/Rumunsko i drugo stanovništvo Timočke zone u svetlu toponomastike

VI Nastanak i razvoj romanskog/rumunskog jezika i (supstratni) leksički ostaci ovog u prizrensko- timočkom dijalektu kao pokazatelji kontinuiteta Vlaha/Rumuna na prostoru Timocke zone
VI - 1. Jezik Vlaha/Rumuna Timotke zone uvodne napomene
VI 2. Istorijski izvori o podunavskom latinitetu i nastanku rumunskog jezika
VI 3. Leksika Vlaha/Rumuna Timočke zone
VI 4. Formiranje leksike - Izvedene ili nasleđene leksike
VI 5. Morfologija rumunskog jezika
VI 6. Grčke pozajmice u latinskom i rumunskom jeziku
VI 7. Slovenske pozajmice u latinskom rumunskom jeziku i obratno
VI 8. Turske pozajmice u rumunskom jeziku
VI 9. Druge leksi¢ke pozajmice
VII Fonetika rumunskog jezika . VIII Balkanizmi i leksički ostaci rumunskog jezika u prizrensko-timočkom dijalektu i argoima na _ prostoru Timok-Osogovo-Sara
IX Onomastika Vlaha kao pokazatelj romaniteta na Balkanu sa posebnim osvrtom na Timočku zonu
IX 1. Lična imena Braničevskog subašiluka 1467 godine
IX 2. Lična imena Vidinskog sandžaka po popisu iz 1478/81. godine
X Romansko/Rumunsko i drugo stanovništvo Timočke zone u svetlu toponomastike

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

268 Slavoljub Gacović<br />

mišljepju Cirića „nije isključiva ... vlaško-rumunska zasnovanost naziva“ i<br />

navodi K. Jirečeka koji kaže da je već od sela Vlasi viđao „svuda lepe<br />

žens}(e tipove, visoke, crnooke, <strong>romanskog</strong> karaktera ... Veliki deo ovih<br />

planinaca ... su najverovatnije samo poslovenjeni Vlasi, na šta ukazuju i<br />

mnogobrojni mesni nazivi®, pa „takav jedan naziv možda je i Derekul“ kaze<br />

u nastavku Ćirić.!67%<br />

Pored ovih naziva, pominje se u Sofijskom defteru iz 1525-26. godine i<br />

Bgrilovac, prigradsko naselje istočno od Pirota, pod Prčevcem, koje je po<br />

fmšljenju Svetozara Georgijevića nastalo na vlaško-rumunskoj osnovi.!” Tu<br />

je naveden i naziv sela Bonjince (Veliko i Malo) u gornjem Zaplanju, koji je<br />

nastao od rum. li. Bonea, ' Valni§ zabelezeno 1576-77. godine, a po<br />

mišljenju Cirića „naziv upućuje na.vlaško-rumunsku osnovu“, pa Valniška<br />

reka koja se uliva u Murgovicu „čiji je naziv takođe vlaško-rumunskog,<br />

porekla od rumunskog murg (tamne boje, crnomanjast, murgav)“ pa<br />

nastavlja da „postoji planina i selo Murgaš u zapadnoj Bugarskoj (Godečki<br />

kraj), u Rumuniji selo Murgašul (oblast Krajova), Murgaš i Murgaševo u<br />

Make<strong>do</strong>niji“,!* ? zatim nazivi sela Vlasi „mesto gde su boravili Vlasi, stočari<br />

vlz_\ško-rumunskog porekla®,'® možda i selo Grapa, koje se pominje „u<br />

spls!cu timara iz 1446-1455. godine*, a čiji naziv potiče od rum. grapd/grapa<br />

„drhačg/gdrljati“, kao i Jalbotina, čiji naziv je nastao od rum. osnove a/b-<br />

„beo“,' ! Nišor u spisku dželepkeških dažbina iz 1576-77. godine s<br />

nastavkom —or koji je karakterističan u rumunskom jeziku,“" Pasjača<br />

upisano kao Dolne Pastača u spisku dzelepkeskih dazbina 1576-77. godine,<br />

a „naziv jAe mogao proizaéi iz ličnog imena Paskac(a), promenom k u j (U<br />

selu Psači /u P&inji/ postoji ... predanje da je selo <strong>do</strong>bilo ime po knezu<br />

Pask·ač·i'm)“'684 rumunskoga porekla, Paskašija u kazi Šehirćoj (= Pirot)<br />

pominje se u spisku dZelepkeskih dazbina 1576-77. godine i potie od rum.<br />

Li. Paskas,"®® Planinica od ilir.-mesap. plana „visoravan za ispasu, pa-<br />

§nJal

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!