УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Gizela Havranek<br />
MAKEDONSKI I GERMANSKI <strong>–</strong> VO ORIGINAL<br />
I VO PREVOD, NEKOLKU EGZEMPLARNI SLU^AI<br />
OKOLU GRAMATI^KITE OBELE@JA<br />
Preveduvaweto od eden jazik na drug e edno od najstarite praktikuvawa<br />
na ~ovekot i ~ove{tvoto. Na ovoj na~in se {irele i se {irat<br />
kulturnite, nau~nite, tehni~kite i sekakvi bogatstva, otkrivawa i<br />
soznanija vo svetot. Dene{niot dinami~en i globaliziran svet, i<br />
pokraj vladeeweto na angliskiot jazik, ne mo`e da postoi bez preveduvaweto<br />
i prevodite. Od svojot jazik i od makedonskiot jazik znaeme,<br />
osven toa, kolku bea va`ni prevodite za razvitokot na jazikot kako<br />
literaturen odnosno sovremen standarden jazik. Preveduvaweto <strong>–</strong> kako<br />
zada~a, kako fenomen i kako problem ostanuva za nas jazi~arite so<br />
aktuelnost i brizantnost, a i so fascinantnost okolu mo`nostite i<br />
potrebite na jazikot.<br />
Vo na{iov prilog sakame da razgledame nekolku pra{awa okolu<br />
preveduvaweto <strong>–</strong> i toa pra{awa na transformacijata na gramati~kite<br />
obele`ja <strong>–</strong> pri {to originalniot jazik ni se Grimovite skazni (Brueder<br />
Grimm: Kinder <strong>–</strong> und Hausmaerchen. Auswahl). 1 Gi izbravme kako osnova<br />
za na{ata analiza Grimovite skazni oti mislime deka mnogu se zboruva<br />
za ovie skazni. Vilhelm Grim i Jakob Grim, dvajcata mnogu eminentni<br />
nau~nici i kulturni dejci vo oblasta na germanskiot jazik i na<br />
germanskata literatura, se najpoznatite i najzna~ajni sobira~i i<br />
prerabotuva~i na germanski narodni skazni. Grimovite skazni se<br />
prevedeni na mnogu jazici. Ovie skazni pretstavuvaat del od duhovnoto<br />
vospituvawe i kulturnoto pametewe na germanskite deca, a istoto<br />
va`i <strong>–</strong> mislime <strong>–</strong> i za makedonskite deca. Privle~nosta na ovie skazni<br />
le`i i vo sodr`inite i vo jazi~noto oformuvawe na istite <strong>–</strong> i toa ne<br />
samo za decata.<br />
1<br />
Germanskite umlauti, od tehni~ki pri~ini, gi pi{uvame so dve bukvi: ae, oe, ue.