УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Marija Korobar-Bel~eva<br />
EDEN POINAKOV RE^NIK NA LI^NI IMIWA<br />
(Od rabotata na proektot Re~nik na li~nite imiwa<br />
vo makedonskoto narodno tvore{tvo)<br />
Li~nite imiwa vo narodnoto tvore{tvo re~isi ne bile predmet<br />
na po{irok interes vo makedonskata nauka za jazikot, a va`nosta na<br />
vakvite istra`uvawa ja navestile u{te na{ite prerodbenici. Tie, kon<br />
svoite zbirki na narodni pesni i prikazni, prilo`uvale i spisoci na<br />
li~ni imiwa (Miladinovci, [apkarev, Cepenkov i dr.). Ona {to dosega<br />
e istra`uvano se odnesuva glavno na li~nite imiwa vo Zbornikot na<br />
Miladinovci. Tuka mislime na statijata na Trajko Stamatoski „Spisokot<br />
na sopstveni narodni imiwa na Miladinovci“ (1984: 319-326) i na<br />
Petar Ilievski „Balkanski me|ujazi~ni kontakti vo antroponimijata<br />
na Zbornikot od Miladinovci“ (1984: 257-270).<br />
Sogleduvaj}i ja potrebata od vakov vid prou~uvawa, vo Institutot<br />
za makedonski jazik „Krste Misirkov“ vo 2000 godina be{e predlo`en<br />
proekt „Re~nik na antroponimite vo makedonskoto narodno<br />
tvore{tvo“. Proektot be{e zamislen da gi istra`i li~nite imiwa,<br />
prekarite, prezimiwata i rodovskite imiwa vo narodnoto tvore{tvo.<br />
Vo ovaa faza na rabota se ograni~ivme samo na li~nite imiwa kako<br />
najmnogubrojni, naj~esti antroponimiski formacii. Zna~i, ostanuvaat<br />
da se prou~at drugite nominacii, a bi bilo ubavo da se obrabotat i<br />
toponimite, bidej}i preku niv najdobro se otkrivaat makedonskite<br />
jazi~ni prostirawa.<br />
Re~nikov }e dade pregled na imiwata vo najpoznatite zbirki na<br />
narodni pesni i prikazni, izdadeni vo poslednive pove}e od dva veka<br />
(zaklu~no so poslednata od 2006 god.). Za taa cel se ekscerpirani 102<br />
zbirki na narodni pesni i prikazni od celata makedonska govorna<br />
teritorija. Toa podrazbira deka se prisutni i pesni od Pirinska i od<br />
Egejska Makedonija, od Gora (oblast vo Srbija i vo Albanija, vo<br />
koja{to `iveat Makedonci) i od dijasporata.<br />
Sega, koga Re~nikot e vo svojata zavr{na faza, mo`e da se ka`e<br />
deka vo narodnoto tvore{tvo li~nite imiwa se ~uvari na na{ata