Potpuni tekst

2. Život Ž i rad između dva svjetska rata111slovija Makarska - Studium philosophico theologicum superius OFM Provinciae SS Redemptoris in Dalmatia, što je na pečatu skraćeno u Studium philosophico theologicum superius Makarska. 303Tako preuređeno učilište ponovno je privuklo pozornost nekih franjevaca Provincije sv. Jeronima. U brizi kamo poslati mlade franjevce na studij, provincijalu Orliću se Makarska vjerojatno učinila kao najbolje rješenje usprkos nesporazumima zbog kojih su njegovi studenti prije kratkog vremena napustili to učilište. Prije nego se 1937/38. odlučio poslati nove kandidate u Makarsku raspitivao se o nezadovljstvu studenta. Fra Silvestar Prša, koji je svojedobno studirao u Makarskoj, izložio mu je da je razlog nezadovoljstvu uglavnom bio u tom što su klerici u Dubrovniku živjeli slobodnijim životom, a u Makarskoj su se trebali podvrgnuti redovničkoj stezi. Je li takav sud utjecao odlučujuće na Orlića, teško je znati, no on je te godine poslao trojicu novih studenata u Makarsku. 304Prema Pršinoj izjavi, još prije nego su prva dvojica pošla u Makarsku, bogoslovi Provincije sv. Jeronima “počeli su im opisivati koješta i buniti ih dok ih potpuno nisu neraspoložili”, pa su oni svaku sitnicu gledali crno. 305 Vjerojatno u Pršinim riječima ima prilično istine jer razlozi nezadovoljstva koje su dvojica navela i nisu tako veliki, no spomenuta dvojica su imala i stvarnih poteškoća jer nisu mogli uskladiti predavanja iz filozofije s onim što su već završili. Čini se da su neke kolegije ponavljali. Profesor filozofije fra Bonaventura Radonić tražio je, prema njihovu mišljenju, previše memoriziranje, s čim također nisu bili zadovoljni. Hrana im se činila previše jednolična, a tako i studentski život u Makarskoj. 306U pismu što su ga ti studenti pisali kolegi Dioniziju Juričevu u Rim lakomisleno su izrazili neke kritike koje je, čini se, rektor bogoslovije shvatio kao klevete. 307Premda, čini se, nije pridavao velike važnosti mladenačkim protestima, provincijal Grabić upozorio je obazrivo provincijala Orlića, koji također nije stvar shvatio dramatično, to više što je Prša tvrdio iz vlastitog iskustava da hrana ni u Dubrovniku nije bila bolja, a i zbog toga što su neki studenti bili nezadovoljni i sa školama u Italiji. No kad je rektor fra Ante Crnica rekao Orliću da su njegovi studenti oklevetali poglavare i odgojitelje, provincijal Orlić izrazio je magistru Antiću žaljenje zbog tog dopisa svojih klerika 308 i dostavio mu ukor za dvojicu klerika u kojem ih upozorava da su tim svojim činom nanijeli uvredu svojoj pro-303 AFPPOS, Zapisnik Kapitularnih i definitorijalnih sjednica Provincije Presvetog Otkupitelja, II, [9. VII. 1936], p. 149-150. Spisi provincijala, br. 1600/36. Odredbu je potpisao fra Stanko Petrov 14. VII. 1936. Uredovni spisi franjevačkog bogoslovnog klerikata Makarska. Primjerak nosi naslov O[tac] Crnica i pripada spisima Bogoslovije. Možda ga je Antić imao na uvid i ostao je u Spisima klerikata. 304 Bili su to: fra Lav Krivić, fra Kerubin Bačić i fra Tarzicije Žunić. Usp. Arhiv Franjevačkog klerikata u Makarskoj, Popis studenata, šk. god. 1937/38.305 Uredovni spisi franjevačkog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Prša Antiću, bez datuma, Franjevački samostan Hvar, prot. br. 174/38. 306 Usp. Antićev izvještaj zadarskom provincijalatu, Makarska 12. XII. 1937. Uredovni spisi franjevačkog bogoslovnog klerikata Makarska, br.48/37. [pravilno 49/37], Makarska 12. XII. 1937.307 Uredovni zapisnik franjevačkog bogoslovnog klerikata Makarska, br.45/37308 Uredovni spisi franjevačkog bogoslovnog klerikata Makarska, br.46/37. Orlić Antiću, Split-Poljud, 17. XI. 1937.