Potpuni tekst

204 V. KAPITANOVIĆ, Kristu suobličenprevođenje Holzapfelove Povijesti Franjevačkog reda, za koju je molio fra Dominika Šušnjaru da bi mu pribavio jedan primjerak na njemačkom jeziku, 314 a fra Petra Čapkuna da bi nadopunio razdoblje od 1903. do najnovijeg vremena. No, nije poznato je li Čapkun na tom planu bilo što učinio. 315Od fra Ivana Jurića iz Rima dobio je Atlas katoličkih misijašto mu je dobro došlo za predavanje misiologije, pa je preveo sve o franjevačkim misijskim postajama, a zamislio je i izraditi priručnik iz misiologije, 316 pa je od fra Ivana zatražio i drugu literaturu., 317 Prijevode i preradbe je dostavljao sestri Anđelini Kujundžić da mu ih stilski dotjera. 318 Tako je nastao njegov školski priručnik od pedesetak tipkanih stranica o misijama, naslovljen Franjevačke misije (I. dio), djelo koje nije imalo znanstveni nego izrazito odgojno-obrazovni i duhovni cilj, oduševiti studente za apostole vjere i preko njih oduševiti Provinciju da preuzme jedno misijsko područje koje bi pomagala i opskrbila vjerovjesnicima.319Priručnik mu nije pružio veliku pomoć za rad jer je Bogoslovija upravo te godine preselila u svoje ranije sjedište u Makarsku, a u Zagreb je premješten VII. i VIII. razred gimnazije iz Makarske. 320 Čini se da su profesori iz Makarske htjeli “oteti o. Antića iz Zagreba” za profesora u Bogosloviji. No, zauzimanjem članova zagrebačkog samostana Antić je ostao u Zagrebu kao gimnazijski profesor. 321Njegov se priručnik neko vrijeme upotrebljavao i u Makarskoj, pa je Antić na traženje iz Makarske 1959. dao s. Stanislavi Šokčević da pretipka još četiri primjerka za koje mu je č. s. Doloroza Tomurad izradila zemljovide, 322 a neka druga sestra prikupila literaturu. Želja o preuzimanju misije ostvarila se tek poslije njegove smrti, u vrijeme provincijalstva njegova nekadašnjeg gojenca i kasnijeg sudruga u odgoju fra Petra Čapkuna, koji je kao provincijal preuzeo skrb za jedno misijsko područje u biskupiji Bukavu u Zairu, koje je Provincija neko vrijeme pomagala i opskrbljivala misionarima. 314 Antić D. Šušnjari, Zagreb 21. III. 1957.315 Antić Čapkunu, Makarska 26. II. 1958, AP, I/11, 40 [¢ 4, 141], piše da su “preveli” Povijest. Antić I. Juriću, Zagreb, 29. I. 1958. AP, I/21, 47 [¢ 4, 408]. Pisma svećeniku, IV, 17. Čitav svežanj prijevoda pod naslovom Povijest Reda sačuvan je u Makarskom franjevačkom arhivu, bez signature.316 Antić I. Juriću, Zagreb, 16. IV. 1957. AP, I/21, 43 [¢ 4, 403], Pisma svećeniku, IV, 15.317 Antić I. Juriću, Zagreb, 16. i 26. XII. 1957. AP, I/21, 44 i 45 [¢ 4, 404-405], Pisma svećeniku, IV, 15. 318 Antić A. Kujundžić, Zagreb, 22. V. 1957. AP, II/19, 71 [¢ 5, 438]. Vjerojatno je to neka preradba. Sestri Dolorozi, koja mu je za njih pravila crteže, naložio je da njemačka imena mjesta zamijeni hrvatskim, npr. umjesto München Zagreb. Antić B. Milašin, Split, 24. IX. 1957., AP, II/26, 10 [¢ 5, 683].319 A. Antić, Franjevačke misije, Predgovor [str. II].320 Prva sjednica Profesorskog zbora održana je u Makarskoj 24. IX. 1957. Usp. AFTM, Zapisnik sjednica Franjevačke visoke bogoslovije u Zagrebu i Makarskoj, str. 60. No čini se da je Antić i kasnije pomišljao na proširenje svoga priručnika jer mu je fra Bazilije Pandžić priskrbio Almanah Svete Zemlje. Antić I. Juriću, Zagreb 10. I. 1958. AP, I/21, 46 [¢ 4, 407].321 Usp. AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i definitorijalnih sastanaka, sv. III, bez folijacije [9. VIII. 1958], Tabula dislocationis. Arhiv franjevačkog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevačkog samostana, 1957-1962, 1975-1982, str. 3. [8. X. 1957]. Usp. Antić Č. Čajko, Zagreb, 4. IX. 1957. AP, II/6, 7 [¢ 5, 131].322 Antić A. Kujundžić, Split-Lovret, 30. IX. 1957. AP, II/19, 72 [¢ 5, 439-440].