Potpuni tekst

2. Život Ž i rad između dva svjetska rata123U okviru toga zacrtanog programa možemo pretpostaviti da je Antić htio unijeti govor Pija XI. o kleričkom dostojanstvu, 369 tekst enciklike Pija XI. o svećeništvu370 i “Upute redovničkim starješinama”. 371 Možemo samo nagađati je li Pravilnik predviđao studentski karton u koji bi se bilježile važnije karakteristike u vladanju i učenju koji bi se tek nakon ređenja spalio o kojem je Antić snovao kasnije, 372 jer nije poznato je li taj prijedlog ikada službeno podastro upravi Provincije. A nikada nije objavljen ni Pravilnik. OD NARAVNOGA K NADNARAVNOMStudente je Antić uvodio postupno u otajstva vjere i duhovni život. Odgojna metoda mu je bila uravnotežena, s nekim osobnim naglascima. Čitanjem, iskustvom i razmišljanjem došao je do zaključka da se u odgoju treba služiti naravnim i nadnaravnim sredstvima. 373 Metoda mu se sastojala u biranju puta koji vodi ravno k Isusu. U uklanjaju prepreka koje su sprečavale taj izravni put i u priklanjanju poticajima milosti u skromnosti i molitvi. 374Kao što je i naravno u ustanovama gdje živi mladost, tako je i u klerikatu bilo redovito živahno. Živahnost se naročito očitovala u podizanju glasa po hodnicima u vrijeme odmora. Prema izvještajima, sa zdravstvenim stanjem klerika uvijek je bilo ponekih problema. Što se tiče duhovnog života, klerici su redovito pristupali na dnevnu svetu pričest i više su puta dnevno pohađali presveti oltarski sakrament. 375Odgoj je započinjao od vanjskog ponašanja. Zbog toga je studentima preporučivao jednostavnost i izbjegavanje kićenosti u govoru i pismenom izražavanju. 376369 U Arhivu Vicepostulature, AS br. 301. sačuvan je prijevod Pijeva govora učenicima Rimskog sjemeništa o kleričkom dostojanstvu prema značenju riječi klerik Papa Pio XI: Ime “klerik” (iz govora), str. 1. Usp. Enchiridion Clericorum, [Romae], 1975, str. 581, br. 1635.370 U jednom pismu koje je fra Gašpar Bujas uputio Antiću (Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi klerikata, Bujas Antiću, Sinj 24. X. 1936, izvornik) govori se o 14 stranica papina govora, objavljena u Acta Ordinis Fratrum Minorum, koje Bujas odbija prevesti na hrvatski, zbog prezaposlenosti. Kako nije označeno o kojem se godištu acta radi čini se da bi se moglo pretpostaviti da se tekst odnosi na dio okružnog pisma Pija XI. Ad catholici sacerdotii (Acta Ordinis, 55/1936 fasc. II-III). Kako je u naslovu izostavljeno Litterae encyclicae, Bujas je vjerojatno pomislio da se radi o papinu govoru. Enciklika je Antiću moglo poslužiti ne samo u njegovu odgoju već i da bi crkvene smjernice utkao u svoj priručnik, koji će on kasnije rado nazivati latinskim nazivom Vademecum. Enciklika je objavljena u prvom broju glasila Acta Apostolice Sedis, 28 (1936), 5-53 i Acta Ordinis, 55(1936), 25-32, 49-57, 81-89. Dio teksta je uvršten u Enchiridion Clericorum, 1975, str. 679-690, br. 1955-1975. 371 “Upute redovničkim starješinama” dao je prevesti i povjerio je fra Jeronimu Šetki da ih jezično popravi kako bi se mogle čitati u blagovaonici i po njima postupati u odgoju. Uredovni spisi franjevačkog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 4/39, Antić Šetki, Makarska 12. II. 1939. Radi se o tekstu SACRA CONGREGATIO DE RELIGIOSIS, “Instructio ad supremos religionum et societatum clericalium moderatores: de formatione clericali et religiosa alumnorum ad sacerdotium vocatorum, deque scrutinio ante ordinum susceptionem peragendo”, Acta Apostolicae Sedis, 24 (1932), 74-81.372 Antić Petrovu, Zagreb, 15. V. 1952. AP, I/34, 68 [¢ 4 699-701]. Pisma svećeniku, III, 20/58, 76.373 Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketične sekcije, I, str. 18.374 Usp. pitanja upravljena fra Nikoli Gabriću, N. Gabrić, Dnevnik, f. 18v-19r.375 AFPPOS, Spisi provincijala, svežanj 133, br. 2234. Izvješće o klericima za definitorijalni sastanak, Makarska 7. XII. 1930.376 Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketične sekcije, I, str. 35 i 38.