Potpuni tekst

40 V. KAPITANOVIĆ, Kristu suobličenvar bio je poduzetni fra Ante Alač, a u samostanu je boravio bivši generalni definitor fra Frano Lulić i još dvojica subraće. Generalni vizitator Juničić nije štedio laskavih riječi u pohvali odgoja i obrazovanja u Zaostrogu pa je izdao pismeno priznanje profesorima zbog njihova zalaganja u odgoju i održavanju uzorne nastave. 152Antićeva skupina zatekla je u Zaostrogu stariju subraću, studente II. godine filozofije. Čitajući filozofske pisce i pokušavajući stvarati iz maglovitih predratnih dnevnih obavijesti svoje zaključke, ti su se stariji kolege već ponašali liberalnije. To se naročito zapažalo na fra Ivanu Broniću koji je bio “znatiželjan za svjetskim stvarima” i bavio se “dnevnim političkim događajim” i fra Frani Vukasoviću komu je bilo drago “o svjetskim poslim i dnevnim političkim pitanjim raspravljati”. 153Bavljenje političkim socijalnim i kulturnim pitanjima u Provinciji Presvetog Otkupitelja bila je naime tradicija od davnine i studenti su je dobro poznavali iz romantičarski pisane Zlatovićeve povijesti Provincije. No nije trebalo zavirivati u knjige. To je izbijalo i iz okoline i svakodnevnog života, a život je najupečatljivija knjiga koju čovjek čita. Mnogi su župnici djelotvorno sudjelovali u predizbornim borbama. Svećenstvo je odreda bilo pravaški usmjereno držeći da pravaški program najjače štiti vjeru i domovinu. 154 Nekadašnji franjevac, koji je kasnije prešao u biskupijske svećenike i s kojim su franjevci podržavali prisne veze, pa čak sudjelovali i u gradnji njegove kuće u rodnom mu Podbablju, 155 Virgil Perić postao je zastupnik u carevinskom vijeću. U arheologiji se već u to vrijeme izdigao fra Lujo Marun, koji će kasnije dobiti ime oca starohrvatske arheologije a već 1913. su nastajale prepirke između samostana i Starinarskog društva zbog muzeja koji je podigao samostan u Kninu. 156 U dnevna politička zbivanja bili su katkada upleteni i franjevci, 157 a ponekad su i sami franjevci polemizirali u novinama, 158 što je sve skupa sigurno utjecalo na stvaranje mentaliteta studenata.152 AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 32. svežnjić I, spisi generalnog pohoditelja br. 98 gen. vis. U pohoditeljevu dopisu je između ostalog stajalo: “Na lice (!) se mjesta uvjerih o redovničkom duhu i o napredku mladeži tom veleč(asnom) Zboru povjerene. Provincija se može doista sa takvim lekturima pred Redom i svijetom da diči.” Usp. također Franjevački arhiv Zaostrog, Spomen-knjiga manastira Zaostroga od 1. I. 1913. str. 24 uz datum 23. XI. 1913. 153 Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br 2233/1912 (izvornik). Vukasović je, čini se, napustio studij jer ga ne nalazimo na popisu studenta u Makarskoj. Usp. V. KAPITANOVIĆ, “Studenti Franjevačke bogoslovije u Makarskoj 1736/1737.-1986/87.”, Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj 200 obljetnica osnivanja i rada 1736.-1986., Makarska 1989, 276.154 “Dok smo po pravaškom programu u okviru sadašnjem, znamo gdje smo. Kad bi po nesreći iz tog okvira izašli, sbogom vjero i domovino. Perić Eteroviću, Zadar 14. VIII. 1913. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svežnjić II, f. 498.155 Usp. Pismo provincijala Eterovića Periću, Šibenik 18. I. 1913. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svežnjić II, f. 403.156 Usp. pismo Ante Gilića provincijalu, Sumartin 27. I. 1913. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svežnjić II, f. 409-410, 416.157 Naročito je spominjan Barbarić iz Igrana. AFPPOS, fasc. 28, svežnjić II. Zapisnici definitorijalnih sastanaka f. 51r. - Spisi provincijala, fasc. 30, Zabilježba protokola br. 2250/1912. i 2251/1912, 23-09/1912 i 2310/1912. (pozivi za sudsku raspravu predani Barbariću). Barbarić se 1913. sekularizirao. Pučka slobodapisala je protiv imotskog dekana fra Stanka Marušića. Dvanaest dijecezanskih i devet dušobrižnika franjevaca imotskog dekanata uputilo je 13. listopada 1912. podršku svome nadžupniku.