Potpuni tekst

218 V. KAPITANOVIĆ, Kristu suobličenstan. 92 Više puta obraćala su mu se i subraća franjevci da im providi ovu ili onu potrepštinu, ali su mu oni za usluge, čini se, i uzvraćali protuuslugama. 93 No Antić primljeno nije zadržavao za se, dijelio ga je potrebnima, a sam je toliko obazrivo živio prema zavjetovanom siromaštvu da je čak pazio da mu ni pismo ne prijeđe određenu težinu. 94Nakon preseljenja u Zagreb Antić se zauzimao za siromašne obitelji i pojedince i nabavljao im lijekove i knjige, 95 kišne kabanice, kapute, čarape, džempere 96i ostale potrepštine. Pomagao im je doći do liječnika. 97 U Zagrebu se, kao traženi ispovjednik i duhovnik, upoznao s časnim sestarama u više samostanâ. Mnoge su od njih živjele teško i oskudno, a naročito se to može reći, čini se, za časne sestre klarise i sestre Naše Gospe, pa se Antić za njih posebno zauzimao. Dvije sestre klarise došle su, naime, 1944, u vrijeme žestokog rata i neimaštine, iz Splita u Zagreb 98 gdje im je Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda ustupila u Samoboru dva krila samostana u kojemu su sestre godinu dana kasnije osnovale svoju zajednicu. Na preuređenju samostana radio je, vjerojatno na Antićevu preporuku, njegov redovnički subrat fra Bernardo Buljević, a Antić je za klarise tražio tkaninu za habite i velove i opremu za kapelu, uz obećanje da će se one moliti i žrtvovati za dobročinitelje. 99 Zagovor vjerojatno nije bio uzaludan. Iz sačuvanih spisa poznato je da je iz Rima dobio relikvije sv. Franje i sv. Klare. 100Sestrama Naše Gospe koje su također živjele siromašno, možda siromašnije od svih drugih redovničkih zajednica u Zagrebu, jer nijedna sestra nije bila službeno zaposlena na radnom mjestu od kojeg bi dobivala plaću, Antić je posebno nastojao pribaviti najnužnija sredstva za život. Treba im pomoći, ako se može, pisao je fra Anti Jadrijeviću 101 kojemu su sestre pretipkavale neke tekstove. Poštanske karte s božićnim slikovnim prikazima, koje su sestre izrađivale da bi se mogle životno održavati u tom teškom vremenu, nudio je svome gvardijanu i provincijalu za odgojne zavode, te franjevcima u Sarajevu. Za sestre je tražio i pomoć iz inozemstva odakle je uspio dobiti više od deset paketa hrane. 102 Istoj je zajednici, 92 Antić Nikici Petrov, Makarska 21. I. 1943. AP. III/25, 3 [◊ 2, 759]. 93 Arhiv Vicepostulature, Ć. Vrcan Antiću, Visovac 16. II. 1946;; J. Ramljak Antiću, Siverić, 22. II. 1946.94 “Da ne bude težak list i prijeđe određenu tarifu, pišem Ti na ovom. Oprosti i ne zamjeri”, Antić Baliću [1934/1935], AP, I/4, bez br. [¢ 4, 74].95 Usp. Antić M. Mikuliću, Zagreb, 14. VI. 1948. AP, I/30, 36 [¢ 4, 600]. Među obiteljima spominje se obitelj Lončarević. Usp. Antić I. Juriću, Zagreb, 22. X. 1950. AP, I/21, 25 [¢ 4, 385]. Usp. Antić Mandacu, Zagreb, 9. IX 1952. AP, I/28, 1 [¢ 4, 514].96 Antić članovima Provincije u Rimu, Zagreb, 10. X. 1941. AP, I/48, 7 [¢ 4, 905].97 Antić Anušiću, Makarska, 15. VIII. 1946. AP 1/1, 2 [¢ 4, 3].98 M. od Presvetog Srca [Petričević], Red Klarisa - Split i Zagreb, Franjo među Hrvatima, Zagreb 1976, 178.99 Antić M. Mikuliću, Zagreb, 18. III. 1947. AP, I/30, 29 [¢ 4, 580];;.100 Antić članovima Provincije u Rimu, Zagreb, 10. X. i 31. X 1941. AP, I/48, 7 i 8 [¢ 4, 905-906].101 Antić Jadrijeviću, Zagreb, 3. IV 1955. AP, I/19, 18 [¢ 4, 314].102 Antić A. Kujundžić, Zagreb, 21. XI. 1950. i 19. XII. 1952, AP. II/19, 5 i 28 [◊ 2, 409 i 422].