Potpuni tekst

2. Život Ž i rad između dva svjetska rata125u samostanu, gledali kroz prste a mladomisnici domagistri samo koju godinu stariji od studenta nisu imali autoriteta da bi im zabranili, pa su se studenti i poslije provincijalovih kazna ne samo usuđivali javno pušiti već je taj ugođaj maštovito opisan i u dnevniku studentskog zbora Milovan nad kojim je Antić kao upravitelj zbora imao nadzor. 383“Kad se pošteno izmorimo i upotimo, pokročimo na studeno kamenje, sjednemo jedan naprama drugome i zapalimo! Vrijeme suho pa duhan gori i dimi, a kako vjetra ni ćuha nema, to nam se gusti kolobari kao oblaci vijaju oko glave te se onda lagano odvijaju u šir i vis! … Pušimo ko Turci. Osobito fra Ante odbija jake dime! Kad se tako malo odmorimo, opet se dademo na mučni posao…” 384Zbog odmora i druženja studenata Antić je više puta priređivao kraće izlete studenata, na kojima se našlo i hrane ili voća za osvježenje. Jednom zgodom ljetopisac bilježi da je grožđe čak pribavio iz Imotskoga. 385 Tako su studenti na trenutke zamjenjivali asketsko vježbanje s udivljenjem prirodi i Božjoj darežljivosti, što je ljetopisac u Dnevnik Zbora opušteno pribilježio rečenicom: “Lijepo ti je, Bože moj, u tvojoj prirodi uz slatki kus i dobru kapljicu.” 386Naročito je težio da se za Božić stvori ugodno bratsko raspoloženje, pa je nastojao pripremiti igranje tombole za koju je od provincijala uvijek prije Božića tražio da nešto kupi, naročito knjige, prvenstveno Sveto pismo koje bi bogoslovima uvijek moglo poslužiti, i druge sitnice. Htio je naročito da se taj dan bogoslovi provesele “jer što će na Božić uveče raditi;; ne bi ostalo već u sobe”. 387 I u takvom moljakanju od provincijala on je redovito smatrao potrebnim zahvaliti provincijalu na ranijoj susretljivosti i očinskoj brizi. 388 No kad provincijal ne bi reagirao on je tražio novi izlaz, izjavljujući se spremnim zbog krize ostaviti studente i bez tombole. 389Studentima je nastojao ispuniti želje kad su one bile u skladu s njihovim pozivom. Tražio im je dopuštenja od provincijala poći kući u slučaju bolesti ponekog od njihovih roditelja. 390 Dopuštao je u pojedinim slučajevima odlazak na slavlje 383 Kad je 18-21. siječnja 1834. Antić pošao u Zaostrog, predsjednik Milovana fra Pio Fržop na dugo i široko opisuje zamorno rušenje velikog ogradnog zida ispred samostana, uspoređujući ga sa rušenjem starodrevnog grada Tebe, prepušta maha doživljaju studentskog druženja u kojemu je i pušenje imalo svoju društvenu značajku.384 AFSM, Dnevnik Milovana, IV, god. 1933/34, I. polugod. br. 278-293. [18. I - 21. I. 1936]. 385 AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 6. IX. 1934.386 AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 12. II. 1934. Inače se u Antićevim spisima često nalaze opomene da se izbjegava prekomjerni rad i iscrpljenost. Fra Petru Čapkunu je npr. pisao: “Čuvaj zdravlje. Umjeren u svemu. Dobro spavaj. Redovito odmor i ništa napeto, preko sila.” Antić Čapkunu, Makarska, 12. I. 1935. AP, I/11, 10 [¢ 4, 122].387 Spisi provincijala, svežanj 138, br. 123/23. XII. 1931, Antić Cikojeviću bez datuma.388 Spisi provincijala, svežanj 138, br. 123/23. XII. 1931, Antić Cikojeviću bez datuma.389 Spisi provincijala, svežanj 138, br. 141/31, Antić Cikojeviću Makarska 27. XII. 1931.390 Spisi provincijala, svežanj 140, br. 598/32, Antić Cikojeviću Makarska 7. V. 1932. Moli dopuštenje za fra Andriju Zjačića da posjeti bolesnu majku.