Potpuni tekst

3. U vremenu krvoprolića i komunizma191Antić je pridavao posebnu važnost duhovnoj sređenosti i dnevnom redu. Upravo duhovnom sređenošću Antić je pokušao stvoriti molitveno i studijsko ozračje. Još kao mladi magistar u Makarskoj tražio je od klerika da mu dostave svoj dnevni red i kad su bili na praznicima. 251 Određene jutarnje i večernje duhovne čine preporučivao je ne samo redovnicama već i civilnim osobama. 252 Dnevni red je za fra Antu uvijek označavao ozbiljnost pristupanja duhovnom životu. Dapače, on je držao da obdržavanje reda vodi k Bogu, jer “vršenjem Dnevnog Reda ispunjamo sv. volju Božju i praktički pokazujemo da ljubimo Boga”. 253 Prema makarskom iskustvu i novim prilikama klericima je stvarao i godinama prilagođavao dnevni red. Da bi se odgajanici što bolje upoznali s redom u klerikatu, on je, čini se, najprije priredio Mali priručnik franjevačkom kleriku za njegov duhovni uzgoj, koji će u drugom daktilografskom izdanju promijeniti naslov u Dnevni red. No, red je bio ipak samo sredstvo za duhovno napredovanje i nije nikada postajao vrhovno pravilo. Zbog toga Antić, premda je osobno do u tančine obdržavao propise, nikada nije bio krut u nametanju ljudskih promjenjivih pravila, znajući ih mudro podvrći vječnim nepromjenjivim pravilima.Dnevni je red bio zahtjevan. Odgajanici su ustajali u 5 a nedjeljom i preko praznika u 5,45 sati, a polazili su na spavanje već u 21,30 sati, odnosno preko praznika u 21,45. Radni dan im je protjecao u molitvi, učenju i školi i kratkim odmorima koje su provodili zajednički. Nedjeljom i blagdanima studenti su prisutvovali bogoslužju u crkvi a jedan dio njih bio je zadužen i za određene službe u bogoslužju, što je pravilnik do u tančine ustanovio.Već se iz Dnevnog reda zapaža koliko se Antić u svom odgojiteljskom radu trajno brinuo na privikavanje studenata na službu oltara, ali pritom nipošto nije zanemarivao upoznavanje tehničkog napretka. 254U odgajanju se Antić vodio načelima da u sebi treba sjediniti autoritet oca i dobrotu majke;; da mora dobro poznavati klerike;; pravilno ih odgajati;; biti oprezan, razborit i objektivan u prosuđivanju;; držati klericima redovito duhovne nagovore i ne smetnuti s uma da i sam traba biti “Forma gregis - izgled stadu”, pazeći da mu klerici ne mogu ništa predbaciti. 255 9;; 114. Bog je u sebi dostojan najveće ljubavi, str. 3;; br. 147. Božanska krepost ljubavi, str. 1;; br. 151. Pouzdanje i ljubav u Božansko Srce Isusovo, str. 1;; br. 152. Ljubav je veza savršenosti, str. 1;; br. 154. Ugledajmo se u milosrdnu ljubav, str. 1;; br. 177. B. Häring: Usavršenje ljubavi, str. 2;; 249. O. Matej Crauley-Botey: “Isus kralj ljubavi”. Duhovne vježbe za apostole Božanskog Srca, str. 62;; br. 396. O. Matej Crauley-Botey: Isus kralj ljubavi, str. 420.251 Usp. Antić Čapkunu, Makarska, 8. VIII. 1931. AP, I/11, 2 [¢ 4, 117];; 12. X. 1931. AP, I/11, 3 [¢ 4, 118];; 12. X. 1931 [¢ 4, 118].252 Sačuvan je jedan koncept jutarnjih vježba koje su doduše mogle poslužiti i za sastavljanje priručnika Dnevni red, no vjerojatnije su služile kao uputa nekoj pobožnoj duši, usp. ¢ 7, 181.253 AV, Duhovni spisi, 29. Dnevni red, str. II. Na str. 10 navodi sv. Augustina: “Ordo est, quem si tenuerimus in vita perducet ad Deum et quem nisi tenuerimus in vita, non perveniemus ad Deum.”254 AFTM, Zapisnik sjednica Franjevačke visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 22 [III. red. sjednica, 24. I. 1956].255 Arhiv Vicepostulature, Antićevi spisi, Neke opaske za oca Magistra [Zagreb 1956], (¢ 7, 48-50).