Potpuni tekst

2. Život Ž i rad između dva svjetska rata93došlo do nekih problema i zagrebačka je Provincija odlučila poslati svoje bogoslove u Makarsku, 194 odnosno studente filozofije u Sinj. Tako je definitorij splitske Provincije 4. VIII. 1930. zaključio da će se izići u “susret klericima bratske-hrvatske Provincije za študij filozofije u Sinju, ako budu spremni podnosti sve neprilike drukčijih dalmatinskih okolnosti i kućne discipline”. 195Najvjerojatnije makarski odgojni zavod nije mogao prikladno smjestiti sve članove, a samostan još nije imao ni električnu energiju 196 pa je zadarska Provincija 1930. poslala svoje bogoslove na studij na biskupijsku teologiju u Splitu. 197 Kako ni prometna povezanost sa Splitom nije bila zadovoljavajuća, a računajući na proširenje zgrade Bogoslovije, provincijal Grabić, koji je želio aktivnost Bogoslovije što više razmahati, zatražio je 1930. od samostanskog diskretorija u Makarskoj mišljenje bi li profesorima zbog njihove aktivnosti trebao automobil, ali ga je diskretorij zbog zavjeta siromaštva odbio. 198Na temelju već ranijih rasprava i obećanog zajma od strane makarskog samostana, zaključio je definitorij Provincije Presvetog Otkupitelja, na svom izvanrednom zasjedanju 6-8. IV. 1931, da se proširi prostor za zavjetovane studente u Makarskoj. 199 S tim bi se u Makarskoj dobilo dovoljno novog prostora za smještaj studenata i iz drugih provincija. I zaista provincijski je definitorij, uz neke uvjete i upozorenja, pristao da se primi 8 klerika iz zagrebačke Provincije sv. Ćirila i Metoda i sedam iz Provincije sv. Jeronima, te da se nastave pregovori oko podizanja zajedničkog učilišta dviju dalmatinskih provincija. 200 Vjerojatno s namjerom da bi se studenti što više prilagodili jedni drugima, Grabić je na konferenciji provincijalâ održanoj u Karlovcu 18-20. VIII. 1931. predložio da klerici iz jedne provincije praznikuju naizmjenično u drugoj provinciji, što je načelno i prihvaćeno. 201Početkom akademske godine 1931/32. stiglo je u Makarsku bogosloviju 6 klerika iz Provincije sv. Jeronima i 8 klerika iz Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda. Tako se broj klerika s dotadašnjih dvadesetak u ak. god. 1931/32. popeo na 34. 202 Za tako povećani broj trebalo je preurediti i sobe u klerikatu. Radilo se 194 AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 449.195 AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i definitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 27. 196 Rasvjeta je u samostanu u potpunosti uspostavljena 2-7. IV. 1931. Usp. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 7. IV. 1931. 197 AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 449.198 U pismu koje je pisao Antić obrazloženo je da automobil nije nuždan i da bi to zapelo za oko drugima. A dodano je i mišljenje da bi fratar teško mogao spretno voziti u tadašnjem prometu jer bi možda vozio svega nekoliko puta tjedno. AFPPOS, Spisi provincijala, svežanj 128, br. 421/1930, Antić Grabiću, Makarska 22. II. 1930.199 AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i definitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 52-53. Odluka je donesena na drugoj sjednici 8. IV. 1931.200 AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i definitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 55.201 Usp. Arhiv Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja Split, svežanj 136. br. 1226/31. Zapisnik konferencije provincijala održane u Karlovcu 18-20. VIII. 1931. 202 Svetojernimski klerici su došli u Makarsku 1. listopada, a zagrebački, koje je dopratio Teofil Harapin, 2. listopada 1931. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 2 X. 1931.