Potpuni tekst

3. U vremenu krvoprolića i komunizma185Reakcija provincijalova delegata bila je, kao prema kolegi, diplomatski neuvijena. Nakon što je Antiću postavljanjem brojnih pitanja pokušao dokazati da su slični odnosi prema školstvu i u drugim vjerskim školama, iznio mu je svoje praktične razloge i opet u pitanjima koja su Antiću i zagrebačkim profesorima trebala iznijeti obrazloženje odluke. Neka su od njih glasila: “Je li Ti poznato, da mi je General odobrio skraćeni rok? Je li Ti poznato — kako je fra Gabro rekao — da naši učenici tamo u toj krnjastoj teologiji bolje znadu nego oni na fakultetu? Je li Ti poznat Tvoj sudrug iz sjemeništa ŠupiŠ ć — koji je sada revan i dobar župnik? Je li Ti poznato kako je učio naš kolega Vrcan — pa je li Dr. Crnica više ispovijedao i propovijedi rekao od njega?” Ne pobijajući mišljenje lektora, dapače priznajući i ispravnost profesorskog mišljenja, Nola je ostao pri svojim razlozima i odlučio postupiti po svom uvjerenju. 225Pred postojanošću provincijskog delegata Antić se morao savijati, pa se, napustivši svoje mišljenje o Zagrebu kao prikladnijem mjestu za studij filozofije, počeo domišljati novim mogućnostima te je predložio čitavi mali praktični plan za filozofiju u Makarskoj. Ostvari li se taj plan, uvjeravao je provincijskog vikara, učenici će se u Makarskoj “bolje snaći duhovno i uzgojno i više napredovati u znanju i nauku” nego u Zagrebu i temeljitije se pripremiti za studij teologije. 226No ta Antićeva kombinacija nije bila ipak konačna, jer je uskoro predložio i četiri nove kombinacije označivši kao mjesta mogućeg smještaja studenata filozofije: Split, Sinj, Šibenik i Visovac. 227ODGOJ U NOVIM PRILIKAMAFra Karlo NolaAntićeve kombinacije o smještaju učilišta filozofije zanimljivije su možda s odgojnog nego obrazovnog stajališta. Prema Antićevu prijedlogu, studenti bi, u slučaju smještaja u Splitu ili Šibeniku, za odmor, jednom ili dva put tjedno, mogli raditi, po nekoliko sati, na izgradnji ceste, što je Antić smatrao kao lijep odmor Kako se odvijalo poratno školovanje, opisuje fra Antin gojenac fra Šimun Janković koji je u dvije godine završio pet razreda gimnazije. Usp. K. (Š). JANKOVIĆ, Profil duhovnog života magistra đaka - fra Ante Antića u svijetlu vlastite proživljenosti, Sinj, 1991. Rukopis.225 AFPPOS, Spisi provincijala, br. 355/1948. Nola Antiću, Split, 21. VIII. 1948. ad nomen Antić. Kursivom otisnuti tekst istaknut u izvorniku.226 AFPPOS, Spisi provincijala, br. 398/1948. Antić Noli, Zagreb, 29. VIII. 1948. ad nomen Antić. Prema Antićevu prijedlogu na liceju su trebali predavati fra Jure Radić, fra Gabro Cvitanović, fra Gašpar Bujas i fra Ante Bešlić, a magistar bi bio fra Roko Tomić. 227 AFPPOS, Spisi provincijala, br. 417/1948. Antić Noli, Zagreb, 5. IX. 1948. ad nomen Antić.