Potpuni tekst

2. Život Ž i rad između dva svjetska rata65jer ga je poziv odveo za ispovjednika novaka, a pastirsko je bogoslovlje preuzeo fra Krsto Belamarić. 33ISPOVJEDNIK NOVAKA Dok je Antić boravio u Imotskom na oporavku, u Provinciji se osjetila potreba za novim magistrom novaka. Novicijat se nalazio na Visovcu gdje je i Antić svojedobno završio godinu kušnje. No prilike su se otada promijenile. U vrijeme I. svjetskog rata boravilo je na Visovcu uz redovnike i desetak vojnika koji su, nakon pada Austrije, napustili otočić 30. XI. 1917. godine. Kad su Talijani kao što je već spomenuto, prema tajnom Londonskom ugovoru okupirali dio Dalmacije, postavili su i na Visovcu skupinu vojnika i karabinjera, a u samostan zatočili desetak svećenika iz okolnih mjesta. 34 Prisutnost oružnika na otočiću nije pogodovala redovničkom životu mladih franjevačkih kandidata. Morao je to osjetiti i magistar novicijata fra Venceslav Bilušić, 35 koga provincijal Cikojević opisuje kao draga i sposobna čovjeka i pobožna redovnika. 36 Karabinjeri su se doduše 27. XI. 1919. povukli s otočića, 37 no talijanska je vlast ostala u blizini i kao mora pritiskala stanovništvo. Na definitorijalnoj sjednici 31. XII. 1919. raspravljalo se o novom magistru ali “bez konačne odluke”, 38 pa je odgojno pitanje i nadalje mučilo upravu Provincije. 39Hoteći poboljšati stanje u novicijatu, provincijal Cikojević, koji je posebno cijenio fra Antu još kao mladog bogoslova, kad mu je bio magistar u Makarskoj, pomišljao je kao provincijalni poglavar da bi fra Ante dobro došao kao pomoć magistru Bilušiću. Kad se fra Ante oporavio, provincijal Cikojević ga je uspio u Imotskom nagovoriti da pođe za pomoćnika u novicijat. Imenovanje za službu nije poznato pa je i naziv službe nesiguran. Pisac Dnevnika Zbora “Milovan” koji je pribilježio da je Antić iz Imotskog dopratio provincijala u Makarsku i nakon dva dana 18. II. 1920. nastavio s provincijalom put do Splita, piše da je Antić potom nastavio put na Visovac za submagistra. 40 Magistar novaka na Visovcu, gdje je sti-33 AFTM, Zapisnik učiteljskih sjednica Franjevačke bogoslovije u Makarskoj, [I] 4.34 Usp. J.A. SOLDO, “Samostan Majke od milosti na Visovcu”, Kačič ć, 2 (1969) 203-204. Vojnici se u samostanu spominju od 2. V. 1919. Ljetopis visovačkog samostana, 13. 35 Bilušić ih u Samostanskom ljetopisu naziva neugodna družba (2.V. 1919), usp. također 27. X. 1919, str. 16.36 Franjevački arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 26.37 Franjevački arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 16;; J. A. Soldo, “Djelovanje franjevaca Provincije Presv. Otkupitelja kroz 250 godina (1735-1985)”, Kačič ć 17 (1985 [1988]), 297.38 AFPPOS, K/5, Zapisnik definitorijalnih sjednica, p. 36. 39 Definitorij provincije, na sjednici 28. veljače 1920, raspravljao je o odgojnim zavodima i ustanovio da stanje u njima zadovoljava, i da mladi redovnici izlaze iz odgojnih zavoda bez “većih vidnih moralnih mana”, ali da se “nakon malo vremena opaža moralni nazadak”. Ocima se Provincije činilo da je nazadak prouzročen time što se mladi svećenici odmah iz školskih klupa postavljaju na službe u kojima dolaze u doticaj sa svijetom a da prije toga nisu proveli još neko vrijeme u samostanu prije nego prijeđu na autonomni život. (AFPPOS, K/5 [Zapisnik definitorijalnih sjednica], p. 41.) 40 Dnevnik Zbora Milovan, 16-18. II. 1920.