Potpuni tekst

5. Priređivač priručnika za duhovni život269od već spominjanog fra Gašpara Bujasa, 17 fra Ivana [Abrusa], 18 fra Bernardina Bilođerića 19 i klarise sestre Stefane [Murvar] i predložio provincijalu da se djelo objelodani tiskom. Provincijal je pristao na izdavanje ukoliko fra Stanko Petrov posvjedoči da je djelo dobro prevedeno, pa je Antića uputio na Petrova, nakon čega je Antić zamolio Petrova da popravi prijevod tekstova. 20Zamisao prijevoda Ogledala stege ipak se dugo razvlačila, a u to je buknuo i II. svjetski rat. Troškovi tiskanja su rasli a na prodaju knjige moglo se računati sve slabije. Ni Antiću se više nije previše žurilo. U njemu je već sazrijevala namisao o izradi posebnog franjevačkog priručnika ili Vademecuma, kako ga je on nazvao. A za to je opet trebalo vremena. Da bi barem djelomično doskočio potrebama, možda je preporučio subratu fra Leonardu Bajiću da bi preveo knjigu Giuseppea M. Camele Odgoj klera (Zagreb 1942), 21 za koju se moglo očekivati veće tržište. Tijekom rata stega redovito opada. Dogodilo se to vjerojatno i u Makarskoj teologiji pa su neki svećenici prigovarali magistru da studentima nedostaje stege i uglađenosti. Tu priliku Antić je iskoristio da ponovno potakne Petrova da bi pregledao Ogledalo kako bi ga studenti mogli čitati u blagovaonici. 22 Petrov, prezaposlen svojim poslovima, nije držao da bi baš morao trošiti previše vremena na Ogledalo, to više što je u Makarskoj bilo profesora koji su to mogli dobro obaviti, a nabacio je i sumnju da posao ne bi donio onolike koristi kolikoj se Antić nadao. Vratio mu je Ogledalo, samo letimično pregledano, i predložio mu da on sam u godinu dvije izradi na temelju Speculuma, konstitucija, ceremonijala, uljudnika i na temelju vlastitog iskustava “novi Speculum za naše prilike i za današnje ljude”, laganim i jednostavnim stilom. 23Antić se nije dao smesti. Ponovno je zamolio Petrova da mu pregleda bar nešto jer ne može “izaći pred klerike” koji će mu zamjeriti što su se uopće mučili i drugi put će teže prihvatiti prevođenje. 24 Nesklon prihvatiti obvezu koja bi mu 17 Kad je zamolio Bujasa da mu nešto prevede iz sv. Bonaventure, Bujas se izgovarao da mu zbog studija ne može udovoljiti. Usp. Uredovni spisi franjevačkog bogoslovnog klerikata Makarska, Bujas Antiću Zagreb 20. XII. 1937. U njegovoj ostavštini u Franjevačkoj knjižnici u Sinju, fasc. XXXVI/7, sačuvala se ipak građa o životu Isusa Krista prema sv. Bonaventuri, što bi se moglo pripisati Antićevu utjecaju. 18 Abrus Antiću, bez datuma, pismo poslije primljeno 31. III. 1937. Abrus je bio župni pomoćnik u Drnišu 1. V - 31. XII. 1936, a zatim u Lovreću do 31. VII. 1937. AFPPOS, Dušobrižnička knjiga, 1.19 Uredovni spisi franjevačkog bogoslovnog klerikata Makarska, bez broja. Fra Bernardin [Bilođerić] Antiću 28. VI. 1937. Čini se da se taj prijevod izgubio, pa je Bernardin prevodio i kasanije. Arhiv Vicepostulature, Bernardin [Bilođerić] Antiću, Visovac, 10. III. 1943. Arhiv Vicepostulature, Bern. [Bilođerić] Antiću, Visovac 1. VI. 1943. 20 Usp. Antić Petrovu, Makarska 15. VI. 1937, AP, I/34, 2 [¢ 4, 645-646].21 Bajić u svom prijevodu izričito navodi (str. 8) da je kao profesor “na preporuku jednog subrata” pročitao knjigu G. M. CAMELE, La formazione del clero (Bologna 1929). Kako je Bajić bio u Makarskoj profesor 1937-1942, s pravom se može pretpostaviti da mu je to preporučio Antić koji je tada u Makarskoj bio magistar bogoslova i po dužnosti se bavio odgojem. 22 Antić Petrovu, Makarska 12. I. 1943, AP, I/34, 22, [¢ 1, 399-402]. Pisma svećeniku III, br. 20/20, str. 38.23 Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiću, Sinj, 30. VII. 1943.24 Antić Petrovu, Makarska 5. VIII. 1943, AP, I/34, 27, [¢ 4 663]. Pisma svećeniku III, br. 20/24, str. 41-42.