Potpuni tekst

2. Život Ž i rad između dva svjetska rata97Antić je bez sumnje imao udjela i u nekom drugom Cikojevićevu dekretu o učenju, čiji nam je sadržaj nepoznat. To se vidi iz provincijalova pisma Antiću u kojem tvrdi da se pribojavao da studenti neće poslušati dekret, a Antić je držao “da će sve ići dobro”. Kad je fra Jure Božitković pročitao taj dekret, u klerikatu je očito nastalo nezadovoljstvo. Nije isključeno da se nezadovoljnim studentima priključio i sam Antićev pomoćnik fra Petar Čapkun, jer je Božitković tražio od provincijala da ga ne šalje u Rim na studij dok se ne vidi kakav je. Cikojević je ipak, oslanjajući se na svoju praktičnu narav, shvatio reakcije mladosti, pa je Antića tješio da stvar ne uzima tragično naglašavajući mu potrebu mladosti da “zaluda”. 225Napetosti koje su se zbivale u Zboru Milovan i kruća stega koja se počela zavoditi u klerikatu navela je vjerojatno studente Provincije sv. Jeronima da izraze Antiću želju da napuste Makarsku bogosloviju, pa je Antić 22. XI. 1934. u svom izvještaju obznanio provincijski kapitul da klerici Provincije sv. Jeronima žele poći iz Makarske. 226 Konačni razlaz studenata uslijedio je nakon petosvibanjskih izbora i završenog ljetnog semestra 1935. Studente koji su odlazili na praznike ili, završivši studij u Makarskoj, nastavljali rad kao svećenici u Provinciji sv. Jeronima Antić je pratio sa zanimanjem. Iz opazaka fra Nikole Španjola 227 da se nazrijeti da je Antićev odgoj ostavljao na studentima iz Provincije sv. Jeronima duboki trag. Španjol ističe da je Antić studentima ulio redovnički duh. Zamjerao je ipak Antićevim studentima da su preveliki “racionalisti”, tj. da im treba objasniti zbog čega nešto trebaju raditi, te da su osjetljivi i nedovoljno pobožni. 228 Zamjerke za koje je teško reći koliko Antiću treba pripisati odgojne zasluge ili nedostatke.Kad je Antić, u svom stilu, nastojeći o drugima govoriti samo dobro, napisao Španjolu u Dubrovnik kako čuje da su studenti mirni, složni i zadovoljni, Španjol je pomalo zajedljivo odgovorio da ne može zanijekati da nisu složni, nadodavši: ”U tome ja ipak ne vidim posebne krijeposti. U samoobrani svaka životinjska organizacija je složna.” Uz tu zajedljivu opasku o slozi, koju je dopunio s drugom opaskom o zadovoljstvu, Španjol je kao promatrač priznavao da kod studenata 225 Cikojević Antiću [bez br.] Split 6. VIII. 1934. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.226 Uredovni zapisnik franjevačkog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 18/1934. AFPPOS, Protokol, 2460/1934. Izvještaj je pročitan na kapitularnoj sjednici 25. XI. 1934. AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i definitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 100. Na plenarnoj sjednici 27. XI. Antić je ponovno, osobno, izvijestio članove kapitula o klericima Provincije sv. Jeronima. AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i definitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 103.227Fra Nikola Španjol (Gostinjac na Krku, 25. VIII. 1897 - Košljun, 4. I. 1970) studirao je pedagogiju i filozofiju i doktorirao iz filozofije na katoličkom sveučilištu u Milanu. Bio je dugo profesor i odgojitelj i isticao se kulturnim radom.228 Španjol Antiću [Badija] 4. IX. 1934. Arhiv Vicepostulature. Izvornik. O studentima općenito koji su dolazili u Makarsku iz zadarske Provincije, nakon što je upozorio na kompliciranost duševnog života, [panjol je pisao: “Uopće upozoravam Vas, da su naši đaci veliki racijonalisti. Rade savjesno ono što spoznaju da je dobro. Ali treba da oni spoznaju. - K tome nijesu bučni, kako smo mi nekada bili, ne vole bučne zabave. Nijesu dostatno veseli. Vrlo su osjetljivi, pa se znadu smušiti za ništa. Pa nijesu ni od velike pobožnosti.”