Potpuni tekst

22 V. KAPITANOVIĆ, Kristu suobličenU isto se vrijeme ta misao proširila i među biskupijskim svećenstvom pa je 1910. ustanovljen u Splitu odbor za osnivanje društva “koje će se brinuti za novine, brošure i letke na obranu kršćanskih istina” i koje će “zloj štampi” “suprostaviti isto srestvo - moćnu i dobro uregjenu i dobro osiguranu kršćansku štampu”. 53 U okružnici koju je uputio subraći, kao provincijski ministar, Kardum je pozvao subraću da se udruže sa svjetovnim svećenstvom i stisnu “svoje redove protiv novih Turaka” koji rade na “zator vjere i morala”. 54 Možda su slično mislili i franjevački provincijali kad su osnovali Knjižževno društvo hrvatsko-slovenskih franjevaca da bi lakše preko tiska mogli djelovati u apostolatu. 55 A u pojedinim su dekanatima nastajala svećenička udruženja. 56U Katolički su se pokret uključili i hrvatski studenti, najprije u inozemstvu a zatim osnivajući društva i u Hrvatskoj. 57 Iz redova tih društava izrastao je katolički seniorat koji je prije Prvoga svjetskog rata prerastao u Hrvatski katolički narodni savez. Pokretu su se pridružili i franjevački studenti pa su oživjela neka stara akademska društva (Jukić) ili su osnovana nova (Milovan, Bakula). Uz njih se razmahalo i osnivanje katoličkih đačkih društava, pa su u vrijeme Antićeva školovanja na gimnaziji u Sinju takva društva bila brojna,ŽIVOT U SJEMENIŠTU I GIMNAZIJIU vrijeme Antićeva dolaska u Sinj (1905) sjemenište se nalazilo u zgradi naslonjenoj na apsidu samog Gospina svetišta. U njem su mladići trebali oplemenjivati srce vršenjem kršćanskih dužnosti i stjecati znanje koje im je bilo potrebno smislu. Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, Svežnjić II, f. 44. Kardum je prethodno, kao provincijski vikar, pripremio Nacrt pravila o religioznoj, socijalnoj i političkoj organizaciji franjevaca Provincije presvetog Otkupitelja na čast sv. Franje prijatelja puka, za unapregjenje u samima sebi duha redovničkoga i savjesnog opsluž ivanja pastirskih duž žnosti, a u povjerenom stadu duha kršć anskoga i vremenitog napretka. Taj je nacrt i prihvaćen na sastanku župnika u Splitu na Dobromu 10. veljače 1910. 53 Za predsjednika odbora bio je predložen Luka Papafava (P. BEZINA, Srednje školstvo u Franjevačkoj provinciji Presvetog otkupitelja (1735-1920), Split 1989, 265) kasniji šibenski biskup, koji je Antića redio za svećenika. Upravljao je šibenskom biskupijom (1912-1919).54 Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31 svežnjić II, f. 29. Okružnica je datirana na svetkovinu sv. Franje Saleškog [29. I. 1910]. 55 Pravila franjevačkog književnog društva preudešena su na sastanku hrvatsko-slovenskih provincijala u Živogošću 2. IX. 1913. Pregledali su ih Juničić, Lulić i Eterović. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svežnjić I, br. 3262/1913 (tekst Pravila). Bosanski provincijal fra Lovro Mihačević poslao je svima [13. X] “Pravila književnog društva” fasc. 31, svežnjić II, f. 515. Tijekom listopada i studenog potpisali su ih svi franjevački provincijali. Tiskana su pod nazivom Pravila knjiž ževnog društva hrvatsko slovenskih franjevaca, Sarajevo 1914. Svrha je društva prema Pravilima § 3a bila: “okupljati i poticati franjevce na književni rad za Red i narod”. 56 Tako je npr. u Splitu postojala Svećenička zajednica grada Splita. U Imotskom je osnovana “Svećenička organizacija Imockog dekanata” koja je okupljala nekoliko dijecezanskih i franjevačkih župnika a predvodio je dekan f. S. Marušić. Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svežnjić II, f. 242-243.57 Prvo katoličko akademsko društvo u Hrvatskoj osnovano je pod imenom Domagoj u Zagrebu 1906. kad je Antić bio sjemeništarac u Sinju.