Potpuni tekst

2. Život Ž i rad između dva svjetska rata121Iz takvog shvaćanja poticalo je Antićevo preporučivanje svagdanje pričesti, pohađanja presvetog sakramenta, sabranog sudjelovanja u bogoslužju, obavljanja razmatranja i promicanje pobožnosti prema muci Kristovoj, križnom putu i prema Blaženoj Djevici Mariji “u čijoj su ruci sve milosti”. No iz toga su slijedlili i neki praktični postupci pa bi na šetnji znao poticati studente da uberu cvijeće 357 da bi se s njim okitio oltar ili zbornica.Svjestan da mladić odgajan u skupini zapada u teško iskušenje kada se sam nađe u sredini drukčijeg shvaćanja, Antić je preporučivao osobni odgoj prikladan pojedincu nastojeći u nj unijeti zaljubljenost u knjigu i smisao za rad. 358Ta su načela očito djelovala na Antića da kod odgajanika pokuša prije svega odgajati svijest odgovornosti izbjegavajući bilo kakvo nametanje vlastitih pogleda ili prisilu. Izgrađivanje ljudske osobnosti na tim načelima čini se da je resilo čitavu Antićevu odgojnu djelatnost. Svojim pobudama, opomenama i savjetima nastojao se približiti studentima koje je duhovno vodio držeći da je to za njih najkorisnije. 359Mogli bismo pretpostaviti da je, zbog olakšanja u praćenju odgajanika, preporuke koje je dao Bernardinu Bebiću, da o svakom odgajaniku vodi precizni dnevnik, posebno o onima za koje sumnja da imaju pravo zvanje, i sam provodio u djelo. 360 Ukoliko je to zaista činio onda je temeljito proveo u djelo i prijedlog koji je sam kasnije iznio Petrovu da takve podatke nakon završenog odgoja treba uništiti, jer se od tih podataka zaista nije ništa sačuvalo.Odgajanici su velikim dijelom hvalili Antićev način odgoja. Držali su da su pod Antićevim vodstvom “dobili puno u pogledu duhovnog života”. 361 Na njegov su odgoj gledali, uglavnom, kao na blagi način postupanja i nagovaranja. 362 Nisu ipak svi klerici bili u potpunosti zadovoljni s takvim načinom odgoja. Neki su ga i kritizirali. Tako je klerik Provincije sv. Jeronima Bonifačić kritizirao Antićev odgoj “u pogledu mortifikacije”, no ne znamo o tome pojedinosti da bismo ih mogli rasuditi. Zamjerao mu je i neprestano “nutkanje” na neke pobožnosti kao poklon presvetom oltarskom sakramentu. To je doživljavao kao narivavanje na silu. 363 A fra Silvestar Prša zamjerao mu je da nije bio dovoljno energičan kada se radilo o ostalim odgojiteljima. 364357 Usp. nepotpisani dopisnik Antiću, Dubrovnik, 14. XI. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.358 Arhiv Vicepostulature, Antićevi spisi, A. Antić, Uzgoj u našim klerikatima obzirom na mjesta i druge okolnosti [¢ 7 51-63, ◊ 28-35] 359 Usp. N. Gabrić, Dnevnik, f. 7v. “Pobude, opomene, savjete dajem ti na taj način da se s njima što više približim tvom nutarnjem osjećanju i da tako donesem veću korist tvojoj duši. Ovaj sam način odabrao jer zadnjih dana osjećam u svojoj duši da je ovako najpodesnije za te i da ti ovo najbolje odgovara da budeš bolji.”360 Uredovni spisi franjevačkog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 3/39, Antić Provincijalu, Makarska 9. II. 1939.361 Španjol Antiću [Badija] 4. IX. 1934. Arhiv Vicepostulature. Izvornik. “Znam da se hvale naši tamo, da su dobili puno u pogledu duhovnog života,”362 Nepotpisani dopisnik Antiću, Dubrovnik, 14. XI. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.363 Nepotpisani dopisnik Antiću, Dubrovnik, 14. XI. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.364 Usp. fra Silvestar Prša Antiću, Poljud [Split], 7. V. 1935. Uredovni spisi klerikata, Arhiv Vicepostulature. Izvornik. Istu je zamjerku kasnije iznio i fra Šimun Janković.