21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanbov - Sudija Izvestitel - kniga II (p.1232)

Studija

Studija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

smeat da izdavaat odobrenija za gradewe na barateli koi se legitimiraat<br />

so katastarska javna <strong>kniga</strong>, dali edinicite na lokalnata samouprava<br />

smeat da naplatuvaat nadomestok za komunalno ureduvawe na grade`noto<br />

zemji{te itn.).<br />

So osporenata odredba od ~len 64, zakonodavecot predvidel ni-<br />

{tovnost na pravnite dela i ednostranite izjavi na volja so koi so<br />

denot na vleguvawe vo sila na Zakonot se raspolaga so imotot {to e<br />

predmet na denacionalizacija, kako i iskoristuvawe na takviot imot<br />

so {to se sozdavaat obvrski za baratelite, no ne gi sankcioniral,<br />

odnosno ne predvidel ni{tovnost na upravnite i sudskite akti, kako<br />

poedine~ni pravni akti koi se podlo`ni na ni{tovnost, i toa po avtomatizam,<br />

po sila na Zakonot, iako Ustavot i na{iot praven sistem<br />

zabranuvale avtomatska ni{tovnost na upravnite i sudskite akti, pa<br />

duri i na pravnite dela.<br />

Pravnata nesigurnost i op{tata i javna {teta spored podnositelot<br />

na inicijativata, bile u{te pogolemi, bidej}i gra|anite koi<br />

se steknale so pravo na gradba na objekt na toa zemji{te so legitimni<br />

pravni akti – akt za dodeluvawe na zemji{te i odobrenie za gradba<br />

pred vleguvawe vo sila na zakonot, so denot na vleguvawe vo sila na<br />

zakonot trebale da prestanat da raspolagaat i da go iskoristuvaat toa<br />

svoe pravo, bez pri toa da im bide odzemeno pravoto na trajno koristewe<br />

na zemji{teto, poni{teno odobrenieto za gradba i nadomesteni<br />

site tro{oci koi gi imale vo edna zakonita postapka, preku konkretna<br />

zakonska ramka.<br />

Podnositelot na inicijativata smeta deka nedostasuva zakonska<br />

ramka so koja site ovie pra{awa bi bile regulirani i deka so Zakonot<br />

za denacionalizacija i negovite izmeni i dopolnuvawa se sozdaval<br />

ogromen praven haos.<br />

Ponatamu se naveduva deka investitorite, fizi~kite i pravnite<br />

lica se ostaveni na odluka i subjektiven izbor na baratelite od vakvata<br />

diskriminatorska postapka za denacionalizacija vo koja osven<br />

baratelite na denacionalizacija nikoj drug, pa duri nitu dr`avata,<br />

nema nikakva pravna za{tita. Poradi osporenite re{enija od Zakonot,<br />

vo praktikata se sozdavale i natamu }e se sozdavaat bezbroj sporovi<br />

pred sudovite zaradi re{avawe na sopstveni~kite odnosi.<br />

Podnositelot na inicijativata smeta deka vo ovoj proces Republikata<br />

}e bide o{tetena vo ogromni finansiski razmeri, mnogu pogolemi<br />

otkolku samiot proces na nacionalizacija i eksproprijacija i<br />

realnata {teta na toga{nite sopstvenici.<br />

Podnositelot na inicijativata predlaga pri re{avaweto za<br />

osnovanosta na ovaa inicijativa Sudot da gi ima predvid presudite na<br />

Vrhovniot sud na Republika Makedonija U. br. 2666/03 od 5 noemvri<br />

2004 godina i Uzz. Br. 2/2005 od 12 dekemvri 2005 godina.<br />

Podnositelot na inicijativata predlaga poradi iznesenite<br />

pri~ini, Ustavniot sud na Republika Makedonija da gi poni{ti ~len<br />

192

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!