Примењена лингвистика у част Ранку Бугарском - Језик у

JEZIK U UPOTREBI / LANGUAGE IN USE
otipi proizlaze dakle iz uvriježenih struktura društvene dominacije (Šabec 2007),
pri čemu neophodno dolazi do dihotomije MI i DRUGI, gdje ‘naše’ ima gotovo
neminovno pozitivniju vrijednost nego ‘strano’. Pritom vrijednost ‘stranoga’ ovisi
o stupnju komunikacijske tolerancije (Mikolič 2008), što znači da odstupanja
govornika određenih grupa prihvaćamo, a nekih drugih ne. Stereotipi nisu uvijek
unaprijed i nepromjenjivo strukturirani, već su dio dinamičnih društvenih procesa.
Dakle, oni neprestano nastaju, mijenjaju se i/ili obnavljaju.
Kao što je već u uvodu rečeno, u ovome se radu bavimo pitanjem stavova
prema govornicima stranih jezika u slovenskome društvu koji se izražavaju sudovima
o pojedinim jezicima, a sudovi proizlaze iz stereotipnih predodžbi o danim
jezicima – u ovome slučaju riječ je o etničkim stereotipima. Oni nastaju generalizacijom
neke karakteristike ili osobine, ponekad čak i istinite, na cijelu zajednicu
(Mikolič 2008). Konstruirani su i reproducirani ne samo na osobnoj, odnosno
međuosobnoj razini već i na razini društvenoga konteksta (Šabec 2007). Kao i
svi drugi stereotipi, i etnički stereotipi mogu biti pozitivni ili negativni; negativni
dovode do predrasuda, tj. do negativnih i emocionalno nastrojenih stajališta prema
određenim grupama (Mikolič 2008), na temelju čega se u dominantnoj grupi
uspostavljaju odnosi moći, privilegija i diskriminacije (Ule 2005).
3. Slovenski jezik u kontaktu s drugim jezicima
Slovenskim jezikom govori oko 2 milijuna govornika i prvi je jezik većine stanovništva
u Republici Sloveniji, te manjinski jezik u susjednim državama – Italiji,
Austriji i Mađarskoj. Uz slovenski kao državni jezik, u Republici Sloveniji
posebna prava imaju dvije manjine na narodnosno miješanim područjjima, talijanska
u Primorskoj (0,11% cjelokupnog stanovništva) i mađarska u Prekomurju
(0,32% cjelokupnog stanovništva), a posljednjih godina poseban status imaju i
Romi (0,17% cjelokupnog stanovništva). Međutim, različiti popisi stanovništva
u Sloveniji pokazuju da osim većinskoga slovenskog stanovništva (83%) u državi
ne žive samo tri manjinske jezične i etničke zajednice već ih ima mnogo više;
među njima najviše je doseljenika sa bivšeg srpskohrvatskog jezičnog područja i
oni čine ukupno 6% stanovništva. 2
Slovenski je jezik stoljećima u kontaktu sa stranim jezicima, posebice
susjednima: talijanskim, mađarskim, njemačkim i hrvatskim (nekadašnjim srpskohrvatskim).
Od svih jezika na slovenski su zbog društveno-povijesnih razloga
najviše utjecali njemački jezik i nekadašnji srpskohrvatski. Naime, njemački je
jezik do 20. stoljeća u Sloveniji imao status rezervnoga koda (na jugozapadu
2 Postoci se navode prema zadnjem popisu iz 2002. (Statistični urad Republike Slovenije, Popis
prebivalstva, gospodinjstev in stanovanj, 2002; http://www.stat.si/popis2002/si/default.htm, 28. 11.
2010).
109