Примењена лингвистика у част Ранку Бугарском - Језик у

Vesna Požgaj Hadži, Tatjana Balažic Bulc: DRUGI I „DRUGI“: STAVOVI PREMA ...
talijanski, a na sjeveroistoku mađarski), dok je u 20. stoljeću tu ulogu preuzeo
srpskohrvatski, kao jedan od službenih jezika bivše Jugoslavije. Iako su u Jugoslaviji,
prema načelu multikulturalnosti, status službenih jezika imali jezici svih
republika unutar države (slovenski, srpskohrvatski, makedonski te manjinski jezici
u Vojvodini i na Kosovu), srpskohrvatski je kao jezik većine preuzeo ulogu
ne samo rezervnoga već i prestižnoga koda. To se naročito odražavalo u vojsci,
saveznom parlamentu, poslovnoj komunikaciji itd. Spomenimo samo simboličan
prestižni status srpskohrvatskog na jugoslavenskim novčanicama ili npr. na
jugoslavenskim pasošima, na kojima je do 80-ih godina prošloga stoljeća tekst
bio pisan na francuskom kao diplomatskom jeziku i srpskohrvatskom, a tek kasnije
na slovenskom i francuskom jeziku (Požgaj Hadži i Balažic Bulc 2005).
Srpskohrvatski je takav status zadržao sve do raspada zajedničke države 1991.
godine, kada se sam „raspao“ na četiri nova standardna jezika: bosanski, crnogorski,
hrvatski i srpski (više o tome u Požgaj Hadži i dr. 2009). Nadalje, kako
kaže Bugarski (2002: 146–147), srpskohrvatski je, „kao najveći jezik zemlje,
uzastopno služio kao važan činilac i simbol konstrukcije, dekonstrukcije i rekonstrukcije
jugoslovenske države /.../“. To znači da „ranije varijante standardnog
srpskohrvatskog paralelno napreduju u svojoj novoj ulozi zasebnih nacionalnih
standarda /.../“. Međutim, novonastali standardi ne napreduju samo u ulozi nacionalnih
standarda, već dobivaju status stranih jezika na stranim slavistikama,
među kojima je i slovenska.
Utjecaj, kao i poseban položaj njemačkoga i bivšeg srpskohrvatskog jezika,
odražava se i danas u slovenskome društvu, naime većina stanovništva
(uglavnom starije generacije) još uvijek govori bar jedan od tih dvaju jezika. To
pokazuju i rezultati istraživanja upotrebe stranih jezika u slovenskome društvu (v.
Požgaj Hadži i dr. 2009). Prema anketi javnoga mnijenja koja je provedena srpnja
2009., na pitanje kojim se jezicima koriste izvan posla u Sloveniji 32,6% ispitanika
odgovorilo da koriste engleski, 24,6% njemački i 34,4% ispitanika neki od
jezika bivše zajedničke države (v. grafikon 1).
110