Примењена лингвистика у част Ранку Бугарском - Језик у

Milorad Pupovac: IMENA I NJIHOVI SVJETOVI
ća, Trg Nikole Tesle, Trg bratstva i jedinstva promijenjeni su u Trg bana Jelačića,
Trg Franje Tuđmana, Trg Ante Starčevića, Ulica Mile Budaka, Ulica Brune Bušića,
Ulica Ivana Lučića.
Promjena od suverenističkog prema polisuverenističkom (evropeističkom,
potencijalno multinacionalnom) konceptu imenovanja zapravo je u svojoj početnoj
fazi. Prvi rezultati tih promjena svejedno su vidljivi u različitim područjima stručnih
govora ali i općeg javnog govora. Uvedeni su nazivi evropskih institucija kao
što su Europska unija, Europski parlament, europarlamentarci, Europska komisija,
europski povjerenik, Ministarsko vijeće, Predsjedništvo, nazivi različitih evropskih
dokumenata kao što su Sporazum iz Maastrichta, Shengenski sporazum, Lisabonski
ugovor, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, direktiva, rezolucija, pristupni
ugovor, ratifikacija, te nazivi vezani uz proces pregovora i pristupanja kao što su
pravna stečevina (acquis communautaire), shengenski režim, pregovaračka poglavlja,
mjerila (benchmarks), prijelazna razdoblja, tržišno natjecanje, javna nabava,
kvote, zaštićeni ribolovni pojas, borba protiv korupcije, diskriminacija, manjinska
prava. Mnogi od tih naziva su adaptirani nazivi korišteni u engleskoj verziji Eurospeak
ili prevedenice s istoga, a u hrvatski ulaze posredstvom dvaju paralelnih
procesa: procesa evropeizacije (polisuverenizacije) i procesa bilingvizacije. 8 Oba
procesa utječu na to da se kod jednog broja govornika ti nazivi pojavljuju u bilingvalnim
oblicima, što ovu vrstu promjene čini drugačijom od promjena 1., 2. i 3.,
a unekoliko sličnom s promjenom 4., s tim što nam se čini da je promjenu 4. bolje
promatrati kao primjer miješanja jezika, 9 kao posljedice bilingvalnog konteksta i
bilingvalne interakcije negoli kao stanje ili proces bilingvizacije.
Tih pet promjena u sistemu imenovanja samo su dominantni i osnovni
pravci zamašnih promjena kroz koje je ili prošao ili prolazi hrvatski jezik u
posljednjih dvadesetak tranzicijskih godina. Iza nekih od ovih promjena stoje
i razne granske promjene. Jedna od takvih stoji iza promjene od socijalističkog
(„komunističkog“) u liberalni („demokratski“) sistem imenovanja u području naziva
ustanova i poduzeća 10 (tvrtki, kompanija, firmi). I kao što je u Jugoslaviji
8 Proces bilingvizacije u Hrvatskoj jedan je od najznačajnijih sociolingvističkih pojava u posljednjih
dvadesetak godina. Istina, on se odvija u sjeni proklamiranog procesa monolingvizacije i jezične
purifikacije, ali zbog toga nije ništa značajniji od ovog prvog. Premda se bilingvizacija, posebno
hrvatsko-engleska, može pratiti i golim okom, jer je toliko brza i rasprostranjena, sociolingvistički
bi je trebalo istražiti s obzirom na dobnu, teritorijalnu i profesionalnu distribuciju, te naravno s
obzirom na stupanj razvijenosti.
9 Zanimljivo je da u sociolingvistici na prostoru Jugoslavije nije bilo i nema značajnih problematiziranja
fenomena miješanja jezika, premda je prostor Jugoslavije i prostor Balkana bio i još uvijek
je prostor značajnog miješanja jezika.
10 Riječ poduzeće zanimljiva je sama po sebi jer više nije dio ni službenog ni kolokvijalnog sistema
imenovanja, za razliku od riječi poduzetnik koja je i službeno i kolokvijalno veoma raširena
riječ. Tako poduzetnici nemaju svoja poduzeća niti njima upravljaju, što bi sa stajališta lingvističke
352