Примењена лингвистика у част Ранку Бугарском - Језик у

Jagoda Granić: SLOBODA JEZIKA ILI SLOBODA JEZIKOM?
jezik na kojemu misli nalazi izvan njega sama“ (Anić 1998: 82). Novogovor je
inače pokazatelj neravnoteže izvanjezične i jezične stvarnosti, rezultat je i izravnog
planiranja i neizravne manipulacije medija.
Devedesete godine prošlog stoljeća u Hrvatskoj je obilježio novogovor s
najočitijim promjenama u vokabularu i drugačijim stavovima osobito prema nekim
tuđicama/posuđenicama/usvojenicama:
160
Ako hrvatski jezik raskrsti s bojaznima pred svojim ili usvojenim riječima; ako
normativu, pravilnost, prestane gledati kao jedinu brigu a izbor riječi kao gotovo
jedino pitanje normative, … , otvorit će se svojim slojevima (razviti polivalentnost
funkcionalnih stilova), doći do metonimike, metaforike i vokabulara, sada
prokazanih kao dijalekatskih, žargonskih, netipičnih ili zaobilaženih u suhoj konvencionalnoj
verziji. Moguće je zamisliti novu kulturu hrvatskog jezika, u kojoj
će sputanost u izražavanju, strah od svojih riječi i od naših riječi i neprirodno
prenemaganje uzmaknuti pred našom rječitošću i smislom za slikovitost (Anić
1998: 39-40).
Budući da svaki jezik pripada svim svojim govornicima, a ne samo povlaštenima,
onda je razumljivo da ga svi oni mogu i najbolje čuvati „jer bez njihovog
interesovanja i angažovanja nikakva rešenja nametnuta odozgo ili ponuđena sa
strane nemaju izgleda na uspeh“ (Bugarski 2005: 266). Naglasak je redovito na
onome što se ne smije, a ne na što se može, a time neće pridonijeti jezičnoj kulturi
nego će dodatno oslabiti komunikacijsku kompetenciju govornika, a u radikalnim
slučajevima i pojačati strah od javnog govorenja.
4. Sloboda jezikom u višejezičnim sredinama
U višejezičnim sredinama sloboda izbora determinirana je jezičnom politikom
koja planira status jezika a time indirektno određuje njegovo mjesto na „tržištu“,
koje više ne mora biti prestižno, a ovisno o nejezičnim faktorima, može vremenom
i nestati.
Unatoč alarmantnom podatku o izumiranju 25 jezika godišnje (Hagège
2005), u svakom kutku svijeta barem dva ili više jezika bore se za svoj status u
istoj sredini, iskazujući time svoju moć ili nemoć. Upravo je nejednaka raspodjela
moći (koja je antipod slobodi) među jezicima razlog stalne jezične nesigurnosti,
ili izravne ili neizravne jezične potlačenosti velikog broja govornika.
Sloboda jezikom znači slobodu i za pojedinca i za zajednicu kojoj pripada,
jer može izabrati svoj jezik kao sredstvo javne komunikacije. To znači da govornici
imaju pristup svim kanalima i oblicima javne komunikacije. Sloboda izbora
u kontekstu jezičnih prava odgovor je na kulturalnu asimilaciju, jezični imperijalizam,
manjinsko pitanje i jezična prava domicilnog stanovništva.