Примењена лингвистика у част Ранку Бугарском - Језик у

Vesna Požgaj Hadži, Tatjana Balažic Bulc: DRUGI I „DRUGI“: STAVOVI PREMA ...
Kao što pokazuje tablica 2, prema broju karakteristika malo se razlikuju
mađarski (3 karakteristike) i srpski (2 karakteristike), što znači da govornici tih
dvaju jezika imaju najviše neutralnih ocjena (ocjene 4–5,5). Iz toga se može zaključiti
da su i stavovi prema njima najneutralniji, tj. niti pozitivni niti negativni.
Ostali su govornici prema broju karakteristika dosta blizu (5-10 karakteristika).
Prema broju pozitivnih karakteristika izdvajaju se govornici bosanskoga (10/10
karakteristika), obaju engleskih standarda (oba 8/8 karakteristika) te njemačkoga
(7/7 karakteristika), iz čega bismo mogli zaključiti da su stavovi prema njima u
slovenskome društvu izrazito pozitivni. S druge strane, prema broju negativnih
karakteristika izdvajaju se govornici hrvatskoga (4/6 karakteristika) i srpskoga
(2/2 karakteristike).
Od svjetskih jezika najpozitivnije su ocijenjeni govornici engleskoga, pri
čemu je govornik britanskoga standarda okarakteriziran kao obrazovan, pametan,
elegantan, bogat, urban, dostojanstven, aktivan i odlučan (8 pozitivnih karakteristika,
uglavnom s prosječnom ocjenom višom od 6), a govornik američkog
standarda kao obrazovan, uspješan, pristojan, bogat, urban, prirodan, aktivan i
odlučan (8 pozitivnih karakteristika, od toga više od pola s prosječnom ocjenom
iznad 6). S druge pak strane, ocjenjivači pripisuju govornicima kineskoga i španjolskoga
i pozitivne i negativne karakteristike. Kineski govornik označen je kao
bogat, dostojanstven, skroman i simpatičan (4 pozitivne karakteristike, sve s prosječnom
ocjenom ispod 6), ali neljubazan, pasivan i ravnodušan (3 karakteristike,
sve s prosječnom ocjenom iznad 3), dok je španjolski govornik označen kao
obrazovan, pametan, uspješan, brz, aktivan i odlučan (6 pozitivnih karakteristika,
od toga polovica s ocjenom iznad 6), ali uobražen i ravnodušan (2 negativne karakteristike
s prosječnom ocjenom iznad 3).
Zanimljivo je da istraživanje ne pokazuje veće razlike u ocjenama obaju engleskih
standarda iako se samo prije nekoliko godina u slovenskom društvu mogao
primijetiti izrazito negativan stav prema Amerikancima, što je pokazalo i istraživanje
(Balažic Bulc i Požgaj Hadži 2009). Ti rezultati potvrđuju činjenicu da naši
stavovi o Drugima ne proizlaze samo iz ukorijenjenih društvenih stereotipa, već na
njih uvelike utječu i suvremena društvena zbivanja u određenome društvu. Naime,
u tih nekoliko godina došlo je do velikih društvenih promjena u SAD-u koje su i
u svijetu bile izuzetno pozitivno prihvaćene, što je vjerojatno utjecalo i na rezultate
ovoga istraživanja. Promijenjen odnos odražava se i u slovenskome javnome
diskursu (npr. u različitim medijima), koji ima i najveći utjecaj na stvaranje novih
stereotipnih stavova o Drugima. Nadalje, govornik španjolskoga okarakteriziran
je neutralnije, a pozitivne karakteristike uglavnom pripadaju području društvene
uspješnosti, dok je slika govornika kineskoga jezika prilično stereotipna, naime
Kineze još uvijek zamišljamo kao bogate i stroge mandarine.
116