Примењена лингвистика у част Ранку Бугарском - Језик у

Milorad Pupovac: IMENA I NJIHOVI SVJETOVI
novanje stvar konkretnog, pojedinačnog imenovatelja, a ne sistemski, društveno
ovlaštenog imenovatelja, te toga što su konkretni, pojedinačni imenovatelji u pravilu
bili prepušteni sami sebi, svojim sposobnostima, svojem znanju i osjećaju za
jezik. Za hrvatske prilike to je značajna činjenica, jer to nije slučaj s promjenama
imena koje su se događale s promjenom hrvatsko-srpskog u hrvatski. U tom slučaju
postojali su ovlašteni imenovatelji 18 koji su to radili za cijelu jezičnu zajednicu.
Iza tih ovlaštenih imenovatelja stajala je država i različitim sredstvima njihova
imena pretvarala u općenacionalna. Zato njihov registar i nije liberalan već
nacionalan ili nacionalno direktivan. 19 U slučaju imenovatelja poduzeća (tvrtki,
kompanija, firmi) to nije tako. Oni državu imaju ispred sebe, i to u formi obaveze
da njezin registar dodijeli ime svojem poduzeću i u obliku svijesti da imena iz
bivše države/sistema nisu poželjna.
Dobar dio semantičko-pragmatičkih karakteristika SLI proizlazi iz činjenice
da ona pretežno indiciraju. Na osnovi njih se najčešće ne može prepoznati
kojom se djelatnošću bave s pomoću njih imenovana poduzeća. Premda je većina
poduzeća registrirana za djelatnosti trgovine, turizma, građevine i usluga, iz
njihovih imena to nije moguće zaključiti. Ovih nekoliko primjera to pokazuje:
Dišpet, društvo s ograničenom odgovornošću za ugostiteljstvo (d.o.o.), putničke
agencije i turizam; Dom-Dom, d.o.o. za građenje i rušenje; Dalma Brzet, d.o.o.
za trgovinu; Da-Ga Mar, d.o.o. za trgovinu i proizvodnju tekstila; Dal-Fog, d.o.o.
za gradnju, trgovinu, usluge, ugostiteljstvo i turizam; D.J.D.D, d.o.o. za savjetovanje
i trgovinu; Drid-Velo, d.o.o. za komunalne djelatnosti. Zbog toga se može
reći da ta imena zapravo nemaju potpunu funkciju imenovanja. Ona, dobar dio
njih, zapravo nisu tu da bi označila bilo doslovno ili preneseno, djelatnost kojom
se poduzeća bave već zato da bi se na osnovi njih postiglo dvije stvari: razlika
u odnosu prema drugim imenima i registracija pri nadležnom trgovačkom sudu.
Kako ni postizanje razlike ni dobivanje registracije nemaju referencijsku funkciju,
u njihovu slučaju teško je govoriti o referencijskoj uspješnosti. Ona su češće
imena razlike i registracije nego li imena referencije. Ona indiciraju razliku u
imenu i dobivenu registraciju. Naravno, ona s vremenom mogu početi indicirati,
kao što Kerum i Pevec indiciraju trgovačke lance, ali to je slučaj s nevelikim
brojem imena ovoga registra. Dobar broj njih razlikovan je ili minimalno (DMP,
DMR, DMS) ili su razlike utopljene u obrascu imenovanja kao što je to slučaj s
Delta, Delta Čelik, Delta Data, Delta Gradnja, Delta Grupa, Delta Herceg, Delta
In, Delta M, Delta Povrće, Delta Plus Croatia, Delta Stan itd. 20 Zbog toga je upit-
18
Taj termin nastaje u analogiji s Bourdieuovim terminom porte-parole ili ovlašten govornik.
19
Riječ direktivan koristim u smislu razlikovanja između liberalnog i direktivnog tipa jezične
politike kako ga navodi Škiljan (1988).
20
Vrsta imenovanja s imenskim prefiksom i dodatkom vrlo je raširena u tom sistemu imenovanja.
360