15.06.2013 Views

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Drugo, adekvatan regulatorni okvir je neophodan radi otklanjanja različitih<br />

tržišnih nesavršenosti (asimetričnost informacija, negativna selekcija i moralni<br />

hazard), koje značajno umanjuju efikasnost poslovanja svih tržišnih učesnika.<br />

Postojanje asimetričnih informacija dovodi do pogrešne selekcije kreditnih zahteva<br />

zbog otežane procene rizika i prinosa konkretnih projekata, dok se namerno<br />

preuzimanje visokih rizika pojavljuje <strong>kao</strong> rezultat moralnog hazarda. Nedovoljno<br />

solventne banke ulaze svesno u visoko rizične investicione projekte sa ciljem<br />

ostvarenja visokih profita (ukoliko se projekat ostvari), očekujući da će<br />

potencijalne gubitke na strani plasmana preuzeti država. Suštinski, negativna<br />

selekcija nastaje u kontekstu asimetričnih informacija ex ante, dok je moralni<br />

hazard problem asimetričnih informacija ex post. 28<br />

Smatra se da su fundamentalni ciljevi bankarskog regulisanja sledeći : 29<br />

Prvi, osigurati bezbednost i čvrstinu banaka i finansijskih instrumenata, u cilju<br />

očuvanja poverenja u bankarski sistem, zaštite deponenata i obezbeđenja<br />

finansijske stabilnosti. Generalno, ovaj cilj je moguće ostvariti sprečavanjem<br />

prihvatanja nesrazmernih rizika od strane individualnih banaka, regulatornim<br />

restrikcijama u vezi sa ulaskom i izlaskom iz sistema i spremnošću centralnih<br />

banaka da obavljaju funkciju zajmodavca u poslednjoj instanci.<br />

Drugi, obezbediti efikasan i konkurentan finansijski sistem u cilju<br />

sprečavanja monopolskog koncentrisanja bankarskih resursa. Najčešće se ostvaruje<br />

restrukturiranjem merdžera i akvizicija koji redukuju broj i tržišnu moć<br />

konkurentnih bankarskih institucija. Istovremeno, regulatorni organi moraju voditi<br />

računa o tome da veliki broj malih banaka najčešće posluje neefikasno i ne može<br />

da odgovori na sve zahteve svojih klijenata.<br />

Treći, obezbediti monetarnu stabilnost u zemlji, koja se ostvaruje kontrolom<br />

novčane ponude, a u cilju efikasnog funkcionisanja platnog sistema, odnosno<br />

stvaranja stabilnih uslova za obavljanje plaćanja između učesnika.<br />

Četvrti, održati integritet nacionalnog platnog sistema, tj. obezbediti<br />

predvidivost i sigurnost bezgotovinskog plaćanja, sa ciljem jačanja poverenja u<br />

bankarski sistem i garantovanja sigurnosti malim ulagačima.<br />

Peti, zaštititi potrošače od zloupotreba kreditnih institucija. Odnosi se na<br />

informisanost potencijalnih korisnika o uslovima ulaganja depozita u banku i<br />

mogućnosti dobijanja kredita od iste, <strong>kao</strong> i poređenja sa uslovima pružanja istih<br />

usluga od strane drugih bankarskih institucija. Cilj zaštite potrošača je, takođe,<br />

motivisan i sprečavanjem diskriminacije klijenata u pogledu pola, rase, starosti,<br />

geografske lokacije, itd.<br />

Prema Llewellin-u, 30 regulisanje bankarskog poslovanja treba da: obezbedi<br />

sistemsku stabilnost, održi bezbednost i čvrstinu bankarskih i finansijskih<br />

28<br />

Frederic S. Mishkin, Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska tržišta, prevod, Data status,<br />

Beograd, 2006., str. 33.<br />

29<br />

S. Scott MacDonald, Timothy W. Koch, Management of Banking, Thomson, Mason, USA, 2006., p.<br />

4<br />

123

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!